Dana 2. svibnja selo Potoki posjetila je delegacija UABA Liburnije, s dijelom članova Podružnice Mošćeničke Drage te zamjenicom načelnika Općine Mošćenička Draga gospođom  Lucianom Sterle Peruch.

Cilj posjeta je bio obilježavanje 74. godišnjice  stradanja sela Potoki u kojem su Nijemci 01. svibnja 1944. godine spalili 15 kuća i 25 gospodarskih objekata.

Predsjednik UABA Liburnije Branko Afrić pozdravljajući prisutne, istaknuo je da cjelokupni program UABA Liburnije nosi naziv „Da se ne zaboravi“ pa zato želimo i evocirati sjećanja i na ovakva događanja tijekom Drugog svjetskog rata upravo da se otrgnu od zaborava.
Zamjenica općinskog načelnika Općine Mošćenička Draga, gospođa Luciana Sterle Peruch pozdravila je u ime Općine Mošćeničke Drage i načelnika Rikarda Staraja nazočne na skupu sa željom da se prisjetimo žrtava sela Potoki, Detani i Trebišća, sela koja su tog tragičnog dana 1. svibnja 1945. spaljena u njemačkoj operacije Braunschweig. Okupator je tim činom htio spriječiti bilo kakvu logističku potporu partizanima.

„No kako žrtve žitelja ovih sela tako i brojne žrtve tijekom Narodnooslobodilačke borbe omogućile su da i ovaj naš kraj bude slobodan, da u njemu govorimo svojim jezikom, da živimo u miru.  Antifašizam je način života i temelj društva koje stvaramo. Antifašizam je dio našeg identiteta. To znači da je naša obveza novim generacijama prenijeti tu istinu i čuvati sve ono dobro i vrijedno što danas gradimo. Antifašizam koji je uz ogromne žrtve vratio slobodu regiji koju su, kroz stoljeća, mnogi željeli i htjeli imati“, rekla je zamjenica općinskog načelnika Općine Mošćenička Draga, gospođa Luciana Sterle Peruch.

Dušan Širola je nešto više rekao o samom cilju i tijeku njemačke operacija Braunschweig u kojem je spaljeno i selo Potoki:

„Operacija Braunschweig druga je veća operacija protiv partizanskih jedinica na području Učke i Ćićarije. Organizirana je zbog jačanja partizanskog oružanog otpora. Imala je za cilj: eliminirati prisutnost partizana s masiva Učke (u njemačkim dokumentima  Učka je definirana kao „sveta planina bandita“) i uništiti izvore snabdijevanja u području istočne Ćićarije. Trajala je od 25.travnja do 7 svibnja 1944. godine. Plan ove operacije osmislio je vrhovni zapovjednik SS i policije Operativne zone Jadransko primorje (OZAK) Gruppenfuhrer Odilo Globocnik.

Naime i nakon Romelove ofenzive, početkom listopada 1943; u kojoj je poginulo preko 2.000 partizanskih boraca stradalo oko 2.000 civila, te uništena cijela sela, krajem 1943. i početkom 1944. antifašistički  pokret u Istri i Hrvatskom primorju ponovno jača.
Formiraju se nove partizanske jedinice, a 1.travnja se na Učki ponovno formira 1. brigada „Vladimir Gortan“ a nešto kasnije i partizanski odred „Učka“ s ukupno oko 1.300 boraca. Iznenadnim napadima, diverzantskim akcijama na prugama, mostovima, cestama i prepadima na grupe vozila partizani ometaju transporte s logistikom, municijom i naoružanjem poglavito na komunikacijama Rijeka-Rupa-Trst i Rijeka-Postojna.

Jedan od razloga za nužno uništenje partizanskih jedinica u Istri je i očekivano iskrcavanje saveznika i na prostoru Istre u kojem slučaju bi djelovanje partizana u pozadini bilo veoma opasno.

U prvoj fazi operacije planirano je uspostavljanje linije zaprečavanja na potezu Mune-Lanišće-Rukavac-Učka .

Njemačke su postrojbe s oko 4.000 vojnika, s oklopnm transporterima, topovima i tenkovima izašle na teren 25. travnja. Do 27. travnja i944. Izvršile su potpunu blokadu terena od vrha Učke do Jelšana i utvrđivale predviđenu zaprečnu liniju.

U drugoj fazi planirano je pročešljavanje njemačkim mobilnim udarnim postrojbama velike zone središnje Istre s polaznom osnovicom Labin-Kršan- Pazin-Rovinj te potiskivanje partizanskih postrojbi na uspostavljenu zaprečnu liniju Učka, Veprinac,Rukavac, Brgud, Žejane, Mune, Lanišće.

U trećoj fazi planirano je opkoljavanje i uništenje partizanskih jedinica, ali su Nijemci već u drugoj fazi uočili da jačih partizanskih jedinica na tom području nema.

Prva partizanska brigada „Vladimir Gortan“ bila je u to vrijeme u području izvan planiranog njemačkog okruženja, negdje na području Klane.

Zbog neuspjeha planirane operacije opkoljavanja i uništenja partizana  Nijemci odlučuju uništiti partizansku infrastrukturu, te do 7 svibnja  na području 12 sela obuhvaćenih ovom operacijom, pale i miniraju većinu stambenih i gospodarskih objekata, dio stanovnika ubijaju, dio protjeruju uz zabranu povratka, a dio odvode u Logore.  (Vela Učka, Mala Učka 30.04., Lipa 30.04., Potoki 01.05., Lisac 01.05, Puhari 01.05, Vedež 04.05., Studena 04.05., Breza 05.05., Žejane 05.05., Male Mune 05.05., Vele Mune 05.05.1944. godine.

Nijemci ne biraju sredstva s ciljem demoralizacije stanovništva i pripadnika partizanskih jedinica uz jasnu poruku da se ne vrijedi protiv njih boriti, pokazujući i na primjeru Lipe, u kojoj je cjelokupno zatečeno stanovništvo izmasakrirano, dokle oni daleko mogu ići u cilju slamanja  otpora stanovnika u podršci partizanima.

No sav taj teror i zločini nisu mogli pokolebati antifašistički duh naroda ovih naših krajeva, znali su da im slobodu nitko neće pokloniti. Mnogo je sela uništeno, mnogo je ljudi protjerano sa svojih ognjišta, mnogi su zatočeni u logorima. Mnogo je boraca i civila svojim životima platilo cijenu slobode vođeni željom da se nakon više od dvije decenije oslobode talijanskog fašizma i njemačkog nacizma i priključe svojim sunarodnjacima u matici domovini- Hrvatskoj.

I zato se treba sjetiti i žrtve ovog našeg sela Potoki i njenih stanovnika.“

Hvala im.

D.Š.