NA KOMEMORATIVNOM SKUPU GIOVANI ZOLLI, ZAPOVJEDNIKU TALIJANSKE PARTIZANSKE BRIGADE „TRIESTINA“

MARJUČI LENŽER

MARJUČI LENŽER

 

05. svibnja u Malim Munama održan je komemorativni skup zapovjedniku talijanske partizanske brigade Giovaniu Zoli. Nakon himne „Lijepa naša„ i talijanske himne i odavanja počasti Giovaniu Zolli, delegacija ANPI Fiume Veneto, delegacije ANPI Trieste i delegacija UABA Liburnije i Općine Matulji položile su vijence uz spomenik Giovaniu Zolli.

Predsjednica UABA Liburnije Podružnice Matulji Marjuči Lenžer, obraćajući se nazočnima na skupu je rekla:

Danas ponovo stojimo kraj spomenika Govaniu Zolli hrabrom zapovjedniku talijanske partizanske brigade „Triestina“ da mu zajedno odamo počast.
No pored nas, tako i svake godine kraj njega zastanu učenici srednjih i osnovnih škola iz Buzeta na putu prema Memorijalnom centru „Lipa pamti“, ali i učenici OŠ koji tragom spomenika po Ćićariji i Buzeštini istražuju što se je zbivalo na ovom prostoru tijekom Drugog svjetskog rata.
Naša saznanja o Zolli čije je ime uklesano u ovaj spomenik prenosimo i na naše učenike.
Prenosimo zato jer je Zolla bio antifašist u vremenu dok su fašizam i nacizam uklanjali sve one koji nisu prihvaćali njihovu ideologiju.
Zato jer je Zoll bio protiv fašističkih zakona kojima se drugim narodima oduzima identitet, uskraćivanjem njihovog prava na vlastiti jezik, odgoj djece kulturu i običaje u kojem ti obespravljeni građani postaju građani drugog reda cijeneći da takvi zakoni i ideologija  ne mogu i ne smiju imati budućnost.
Zato jer je Zoll kao antifašist vjerovao u suživot ljudi i međusobnu toleranciju neovisno o nacionalnoj pripadnosti kao dugoročnoj perspektivi zajedničkog življenja različitih naroda na određenom prostoru pa tako i u ovom našem kraju.
Zato što je Zol nakon što ga partizanski simpatizeri oslobađaju iz zatvora Coroneo u rujnu 1943. osnovao talijansku partizansku brigadu „Triestina“ s kojom probija njemački obruč i priključuje se partizanskim jedinicama na području Istre i slovenskog primorja u zajedničkoj borbi protiv njemačkog nacizma.
Zato što Zollu ni njegove suborce nisu pokolebale sve teškoće partizanskog načina ratovanja u kojem su se suprotstavljali neprijatelju koji je bio nadmoćan po broju ljudstva, tehnici, naoružanju, intendantskom i sanitetskom zbrinjavanju nasuprot slabo opremljenim, slabo naoružanim, borcima s velikim teškoćama u zbrinjavanju ranjenika.
Ono što im je davalo snage bila je vjera u ispravnost onoga za što se bore.
Zato što na primjeru životnog puta Giovania Zolle, na značaju njegovih uvjerenja, njegove borbe i njegove žrtve možemo reći da antifašizam nema granica, i da se za ideje slobode, mira, tolerancije, međusobnog uvažavanja i zajedništva vrijedi boriti jer te ideje nemaju alternative, a da je sloboda nešto najdragocjenije i najvrednije, a za što je i Giovani Zoll dao svoj život.

Michele Cioel

Michele Cioel

Zolla je poginuo ovdje na prilazu selu Mune 7. studenog 1943. u sukobu s njemačkom patrolom pri povratku sa sastanka s Operativnim štabom Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske za Istru.
Zato što nam je Zolla svojim djelovanjem poručio da je nekad ali i u buduće važna borba za ljudska prava, toleranciju i demokraciju kao suprotnost fašizmu i nacizmu  koji predstavljaju  apsolutno zlo naše povijesti i zlo protiv čovjeka i čovječnosti.
Zato je na nama da ukazujemo i borimo se za vrijednosti ljudskih prava, za razvijanje tolerancije i demokracije u društvu,  protiv mržnje, netrpeljivosti i nasilja prema ljudima zbog druge nacije, vjere, boje kože, drukčije seksualne orijentacije, drugačijeg svjetonazora ili mišljenja.
Zato jer mržnja vodi nasilju. Nasilje otvara vrata osveti, a osveta novu mržnju. I zato nam ovi primjeri iz prošlosti trebaju poslužiti kao opomena i iskustvo da gradimo svoju budućnost u toleranciji i ljubavi, a ne mržnji, uz poruku „Ne ponovilo se više nikada.“

Danas kada se pojavljuju nove agresivne skupine radikalnih desnica širom Europe, koji žele doći na vlast da bi mijenjale stanje po uzorima iz fašističkih režima sijanjem straha, mržnje netolerancije i ostvarivanjem prava jednih na štetu drugih Zolin primjer hrabrosti suprotstavljanja fašizmu i zalaganje za humanističke ideje antifašizma postaje primjer koji bi trebalo slijediti. O tome će ovisiti i naša budućnost i budućnost novih generacija.

I zato mi zajedno već puno godina izražavamo i odajemo počast Giovniu Zoli i svima onima koji su se borili za slobodu i demokraciju i koji su pridonijeli da 9. svibanj doista bude dan pobjede nad fašizmom i nacizmom, a ujedno i Dan Europe.
Vrijednosti antifašizma danas su vrijednosti Europe i demokratskog svijeta. Stoga sloboda, demokracija i ljudska prava nisu samo naša inspiracija već su i trajna obveza sadašnjih i budućih generacija.

3._3135U ime načelnice gospođe Jessiche Canton i prisutnih predstavnika gradskog vijeća općine Fiume Veneto Michele Cioel se zahvalio na uručenom pozivu te pozdravljajući nazočne na skupu pored ostalog, rekao:
„Događanja poput ovog današnjeg važna su kako bi se održalo sjećanje na one koji su podnijeli patnje nasilja, prolivene krvi brojnih domoljuba i brojne nedužne žrtve, i tragedija koja je pogodila ovaj kraj i ostavila dubok i neizbrisiv trag u svijesti žitelja ovog kraja.
Sjećanje na rat, na poginule, na prolivenu krv, nije bilo dovoljno za izgradnju svijeta u miru. I dan danas manji i veći sukobi uzrok su smrti i patnji u previše zemalja svijeta, a među žrtvama totalitarističkih barbarskih režima često su nedužne žene i djeca.
Ponekad za ubijanje nije potrebno oružje, dovoljno je pomisliti na strašnu tragediju migranata  s afričkih obala koja se odvija u Sredozemlju, pred naizgled ravnodušnim vladama koje bi se, pak, trebale boriti diplomacijom i mirnim sredstvima protiv nasilja, novih oblika ropstva, masivnih egzodusa ljudi u bijegu od ratova.
Često na vijestima gledamo prikaze smrti i stradanja koje nam se čine dalekima. No, sve je to bilo, a i dalje je, vrlo blizu nas. Obljetnice imaju zadatak i da mlade naraštaje podsjete na zbivanja iz prošlosti, kako ratovi, stradanja i totalitaristički režimi nikad više ne bi pronašli mjesto u našim društvima.
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Na novim je naraštajima zadatak i odgovornost boriti se za mir i blagostanje danas i u narednim desetljećima. Sjećanje i svijest o prošlosti temelji su na kojima treba graditi mir.
Među onima koji su željeli braniti slobodu i demokraciju u ovom kraju bio je i Giovanni Zol kojeg se danas s ponosom prisjećamo kako bismo odali počast njegovoj žrtvi. Giovanni Zol nije bio samo jedan od više od 22.000 partizana poginulih na ovome području, već i jedan uvjereni i nepokolebljiv antifašista koji je, unatoč proživljenim patnjama i progonima, do svoje konačne žrtve branio svoju domovinu i ideale mira, slobode i društvene jednakosti.

Sjećanje na te tragične događaje kojih se danas prisjećamo i koje obilježavamo, mora nam biti pouka da ne smijemo biti samo pasivni promatrači događanja, već da moramo smoći snage i svijesti potrebnih za suočavanje sa, bilo pojedinačnim ili kolektivnim, izazovima sutrašnjice.“

5._3137Zatim se je skupu obratio predsjednik regionalnog odbora ANPI „Trst“ Fabio Valon koji je započeo sa stihovima“fijuče vjetar, bjesni oluja ”, stihovima jedne od najpoznatijih pjesama talijanskog pokreta Otpora. Potom je rekao:

„Danas, 73 godine nakon završetka Drugog svjetskog rata opet počinju fijukati vjetrovi straha, razdvajanja, mržnje. Bjesne vihori netrpeljivosti spram najslabijih, marginaliziranih, različitih, migranata. Vraćaju se mržnja i prezir spram drugačijeg od nas, na kojeg svaljujemo krivicu, još jednom, baš kao i za vrijeme uspona fašizma i nacizma, za krizu, no ne samo onu ekonomsku, već i dublju krizu, krizu vrijednosti, kultura, kapitalizma, Europe i cijeloga svijeta.

Vrijednosti mira, društvene pravde, napretka, tolerancije i slobode, koje su bili temelj borbe Giovannija Zola i njegovih partizana, kojih se danas prisjećamo i koje slavimo, ponovno su postale upitne, da ne kažemo odbačene, pred zamahom radikalnih desnica i novih fašizama u svim dijelovima Europe.

6._3138One iste vrijednosti za koje smo vjerovali da su čvrste poput kamenja u zemlji, ustoličene u ljudskim dušama poput korijenja drveća usađenih u istarsku i krašku zemlju, danas su, pak, svakodnevno predmet rasprava, prijepora, odbacuju se i negiraju, označuju kao lažni mitovi i zamjenjuju zidovima, ogradama, novim granicama, za koje smo se nadali da su zauvijek uklonjene.

Stoga imaju vrlo važan zadatak svi oni koji su na čelu organizacija koje se bore za obranu i isticanje vrijednosti oslobodilačke borbe od nacifašizma. Obnoviti borbu, obnoviti i ponovno sašiti tkivo zajedništva, međusobnog uvažavanja, tolerancije, napretka i bratstva koje je zapečatilo temelj borbe oslobođenja od zla u vidu fašizma i nacizma.

Stoga međusobno, mi – Talijani, Slovenci i Hrvati, moramo odmah pokrenuti onu solidarnost, onu zajednicu vrijednosti i namjera, ono zajedničko djelovanje, poput Zola i njegovih suboraca, koji su neophodni da njihova žrtva ne bi bila uzaludna.“

Pjesmama Bella Ciao i Žažara u izvedbi članica KUD-a „Učka“ kao i pjesmama Marijetke Popovske obogaćen je  ovaj međunarodni komemorativni skup“.

D.Š.