Na komemorativnom skupu u Lipi 30. travnja 2018. ispred Memorijalnog muzeja „Lipa pamti“ okupilo se i ove godine mnoštvo žitelja ovog kraja uz brojne  delegacije udruga antifašističkih boraca iz Hrvatske, Slovenije, i Trsta te gradonačelnici i načelnici iz Primorsko- goranske i Istarske županije.

Polaganjem vijenaca na spomenik poginulim borcima NOB-a i odavanjem počasti svim poginulim i umrlim borcima kao i braniteljima Domovinskog rata započeo je ovaj skup.

Zatim su se sudionici  komemorativnog skupa uputili u koloni do ostataka Kvartirkine kuće broj 20. na kraju sela u kojoj je spaljena većina djece, žena i staraca od 269 ubijenih mještana sela Lipe.

Uz  spomenik žrtvama nacističkog zločina vijence su položile i odale počast  mnogobrojne delegacije udruga antifašističkih boraca i antifašista te predstavnika općina i gradova iz Istarske i Primorsko goranske županije i Slovenije, Udruga veterana Domovinskog rata iz Matulja i Opatije te Udruga ANPI Trieste.

Predsjednica Mjesnog odbora Đeni Šamanić je nazočnima na skupu između ostalog rekla:

„Lipa nas je podučila mnogočemu, s poštovanjem se sjećati onoga što smo imali, čuvati ono što nam je ostavljeno, cijeniti ono što jesmo i imamo, u brzini i vrevi današnjice ponekad zastati, duboko udahnuti i osjetiti se živima i biti zahvalni za to.“

Župan Zlatko Komadina je rekao:  „Primorsko-goranska Županija s ponosom baštini antifašizam. Nikad se nismo sramili tekovina antifašističke borbe i ne smatramo kao neki u Hrvatskoj da je antifašizam floskula. Ovo mjesto svjedoči da to nije floskula. Prema tome, ne možemo sami, dobro je da nas ima i dobro je da prenosimo glas o tome da trebamo živjeti u miru, da trebamo živjeti zajedno, da nismo za podjele koje se događaju diljem svijeta, pa i u Europi, da nismo za podjele u Hrvatskoj i da hrvatska vlast mora shvatiti što je antifašizam, a što fašizam. Antifašizam je vrijednosni sud, svjetonazor, a fašizam je zločinačka ideologija koja je ovo učinila ovdje u Lipi, i ne samo ovdje nego diljem svijeta i daj bože da se nikad ne ponovi. Mlade moramo upoznati da znaju za što su njihovi djedovi pali, za što su se borili i za što su se izborili. Ne bi bilo Hrvatske u ovim našim granicama da nije bilo pobjede u Drugom svjetskom ratu, ali i naših branitelja, kojima zahvaljujem i čestitam, koji su obranili tu domovinu u granicama koje su izborili partizani upravo pod zapovjedništvom Josipa Broza Tita. To je činjenica i to je istina.“

Načelnik Općine Matulji je rekao da Lipa danas živi i obnavlja se, grade se kuće i dolaze novi stanovnici koji su prepoznali ovo lijepo mjesto, pravi mali matuljski „dragulj“.

„Mir, tišina, ljepota prirode, ugodni susjedi. Lipa je mjesto koje krijepi dušu i obnavlja našu snagu, mjesto budućnosti  i nastavljanja života. Zadovoljstvo mi je istaknuti da je Memorijalni centar zaista postao mjesto okupljanja i novih sadržaja, mjesto koje osim uspomena i sjećanja živi sadašnjost. Svjedočimo vremenima kada se i dalje gazi ljudsko dostojanstvo, vremenima koje govore da nikada nije previše podsjećati kako bi se događalo manje zla. I u tome treba biti uporan i dosljedan kako žrtve Lipe nikada ne bi postale uzaludne i zaboravljene“, rekao je Ćiković.

Dinko Tamarut je poručio da je najvažnije mlade educirati. „Vjerujem da nećemo morati strahovati da će nam revizori povijesti formirati međunarodnu komisiju koju oni prizivaju da bi dokazali istinu, jer istina je tu“, rekao je Tamarut.

Članice KUD  „Učka“ te  Katja Budimčić Sabljar i Zvonimir Radišić svojim su nastupom uveličali 74. Obljetnicu masakra nad mještanima Lipe.

Memorijalni centar „Lipa pamti“ svoj doprinos ovom obilježavanju dao je održavanjem izložbe, prije komemoracije, pod nazivom „Rodoslovlje lipanjskih obitelji-intimni uvid u stanje“

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Istraživanje rodoslovlja lipanjskih obitelji provedeno je primarno s ciljem revidiranja posljednjeg popisa stradalih Lipljana sastavljenog davne 1984. godine. Revizijom popisa utvrđene su tri dosad nezabilježene žrtve, dok su tri imena uklonjena s popisa uslijed ponavljanja i drugačijih okolnosti smrti. U istraživanje rodoslovlja ujedno se krenulo s uvjerenjem kako će dobivena saznanja pomoći današnjim stanovnicima Lipe u dubljem sagledavanju vlastite povijest i rodbinskih veza. Izložba obuhvaća 91 obiteljsko stablo Lipljana zabilježeno u periodu od sredine 19. do sredine 20. stoljeća te se  fokusira na generacije obilježene Drugim svjetskim ratom.

D.Š.