UABA Liburnija je 08. ožujka  obilježila Međunarodni dan žena u dvorani Doma „Hangar“
Pozdravljajući prisutne predsjednik UABA Liburnije Branko Afrić  posebno je pozdravio  žene – članice Udruge uz želju da ugodno provedu ovu večer. Naglasio je  da je cilj večerašnjeg druženja obilježavanje Međunarodnog dana žena te predložio da nas  o značenju  i potrebi obilježavanja ovog dana upozna predsjednica Podružnice Matulji Marija Lenžer.

U svom izlaganju pod naslovom „Zašto obilježavamo i slavimo Međunarodni praznik – Dan žena Marija Lenžer je rekla:

„Međunarodni praznik – Dan žena  ima svoju vrijednost i značenje u prošlosti, danas i u budućnosti. Obilježava se 8. ožujka svake godine temeljem odluke generalne skupštine Ujedinjenih naroda iz 1975. godine.

Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola.
1977. godine generalna skupština UN-a prihvatila je rezoluciju kojom se proglašava Dan ženskih prava i međunarodnog mira uz zahtjev za aktivno sudjelovanje, ravnopravnost i unapređenje položaja žena, te potrebu da se oda počast doprinosu žena u jačanju međunarodnog mira i sigurnosti.

Za žene svijeta, taj je dan prilika da se preispita napredovanje žena u borbi za ravnopravnost, mir i razvoj, te da se dalje radi na ujedinjavanju, povezivanju i aktiviranju ženskih snaga koje dovode do značajnih društvenih promjena.

Napredovanje žena i postizanje ravnopravnosti između žena i muškaraca pitanje je ljudskih prava i preduvjet društvene pravde. Stoga se ne može promatrati kao izolirano žensko pitanje, već kao jedini način izgradnje održivog, pravednog i razvijenog društva.
Položaj žena u prošlosti i danas bitno se razlikuje. U prošlosti položaj žene je bio veoma težak. Većina ljudi je smatralo kako je ženi mjesto kod kuće I baviti se kućanskim poslovima uz brigu o odgoju djece.  Žene se nisu pojavljivale niti na ulici, niti u društvu, a kamoli u politici.

Iako su se žene za ostvarenje svojih političkih prava, prava na zapošljavanje, zdravlje i obrazovanje, počele boriti krajem 19. stoljeća, tek su u drugoj polovici 20. stoljeća uspjele ostvariti veću zaposlenost, a time i ekonomsku neovisnosti te ulazak u javni život.
Zašto treba obilježavati međunarodni dan žena:

Međunarodni dan žena treba obilježavati zbog toga što to dugujemo svim onim ženama svijeta koje su se žrtvovale uporno se boreći za ravnopravnost žena.  Prisjetimo se stoga protesta žena zaposlenih u tekstilnoj industriji New Yorka  koje su protestirale zbog neljudskih uvjeta i niskih plaća  8. marta 1857. godine, a dvije godine kasnije osnovale svoj prvi sindikat kako bi se zaštitile i osigurale  osnovna prava u radnoj sredini.

Prisjetimo se protesta 15.000 žena koje su u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije svoju borbu za zabranu rada djece, a protiv loših uvjeta rada, niskih plaća i neravnopravnosti započele demonstracijama na ulicama New Yorka 1908. godine tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i i pravo glasa u znaku slogana „kruh i ruže“ pri čemu je kruh simbolizirao ekonomsku sigurnost, a ruže bolju kvalitetu života.

Prisjetimo se Clare Zetkin na čiji je prijedlog 1910. Održana prva međunarodna ženska konferencija u Kopenhagenu  i proglašen „’Međunarodni dan žena“  u čast pokreta za ženska prava, uključujući pravo glasa.

Prisjetimo se prve proslave Međunarodnog Dana žena  održanog 19. ožujka 1911.  u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj kada je preko milijun žena i muškaraca manifestiralo ulicama tražeći pravo žena da glasaju i budu birane i pravo na rad lišen diskriminacije na radnom mjestu.

Prisjetimo se demonstracija tisuća žena koje su uoči prvog svjetskog rata širom Europe 8. ožujka 1913. Iskazivale svoj protest protiv rata i pozivale na mir. Uz 43.660 žena koje su u NOB-u u Hrvatskoj sudjelovale s puškom u ruci prisjetimo se i svih onih žena koje su djelovale u okviru Antifašističke fronte žena skupljajući hranu, odjeću i sanitetski materijal za Narodnooslobodilačku vojsku, čuvajući stražu, njegujući  ranjenike.  One su dokazale ravnopravni doprinos i ulogu žena u ratu i postavile temelje na kojima se je i dalje gradila ravnopravnost žena. Sve do 1953 godine AFŽ je imao bitnu ulogu u pozitivnim promjenama u životima žena, kao što je povećanje pismenosti, ulazak u svijet rada, bolja zdravstvena zaštita i podruštvljavanje odgoja djece kroz otvaranje vrtića i jaslica u želji da postignu ravnopravnost u svim aspektima društvenog života.

Zato i danas prigodom ovog obilježavanja Dana žena odajemo priznanje za hrabrost i ustrajnost ženama svijeta u borbi za afirmaciju žena uz zahvalnost za žrtve koje su podnijele kroz ovih 160 godina da bi se izborile i postigle značajne pomake u ravnopravnosti s muškarcima.

Bilo je to vrijeme kada su žene radile duže radno vrijeme od muškaraca za manju plaću, nisu raspolagale sa svojom imovinom, nisu mogle potpisivati ugovore ili se zaposliti bez suglasnosti supruga, imale su ograničene mogućnosti obrazovanja, teško su dobivale starateljstvo nad djecom pri razvodu i nisu imale pravo glasa.

Prva zemlja u kojoj su žene dobile opće pravo glasa bio je Novi Zeland 1893. godine   Velika Britanija 1918., SAD 1920., žene Hrvatske su opće pravo glasa dobile 11. kolovoza 1945. godine. Tijekom tridesetih godina XX. stoljeća pa do sredine šezdesetih Međunarodni dan žena je povezivan sa komunizmom i na Zapadu se nije slavio. Sredinom šezdesetih feministički pokret ponovno uzdiže taj dan.

U socijalističkoj Jugoslaviji od 1945-1990. godine  Dan žena se slavio  svugdje i od svih, naročito u radnim kolektivima.  Promjenom sustava u devedesetim godinama obilježavanje Dana žena ocjenjivan je kao relikt komunističkog sustava, a samo su pojedine sredine i pojedinci gotovo potajno u znak pažnje i ljubavi a ne ideologije žene darivali  cvijećem.

Iako su mnogi režimi onemogućavali borbu za ravnopravnost žena, u najvećem broju zemalja žene su se izborile za pravo glasa, za iste nadnice kao i muškarci, raspolaganje imovinom, za pravo na rastavu braka i na pobačaj. Ipak, ni u najrazvijenijim državama ta prava još nisu potpuna.

Imajući u vidu rezolucije, deklaracije i preporuke koje su usvojili Ujedinjeni narodi i  Evropska Unija, a koje se odnose na ravnopravnost muškaraca i žena, stvoren je pravni okvir, usmjerenje i poticaj svim državama, udrugama ženske mreže i svima koji mogu doprinijeti ostvarenju veće ravnopravnost žena.

Republika Hrvatska je od 1992. godine članica UN, potpisnica je Međunarodnog pakta o pravima čovjeka i konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije žena u pogledu svih ekonomskih, društvenih, kulturnih, građanskih i političkih prava.

Kao članica EU Hrvatska potiče provođenje strategije za ravnopravnost spolova Vijeća Europe  od 2014. do 2017. godine s ciljem da osnaži žene u borbi za  ravnopravnost.
No i danas mnogi od problema neravnopravnosti žena nisu razriješeni  od obiteljskog i javnog nasilja, do porasta siromaštva i nezaposlenosti žena, dužeg čekanja na posao, rada na crno, a još uvijek ima pojava da  žene dobivaju manje plaće za isti rad. Prema tome puno je još izazova u daljnjem rješavanju problema neravnopravnosti žena preostalo. No emancipacija žene dugotrajan je proces, stoga obilježavanje Dana žena ne gubi svoj smisao.

Međunarodni dan žena postaje i ostaje jedan od važnijih datuma za vrednovanje postignutim, ali i za nastavak  angažmana za postizanje ravnopravnosti žena s muškarcima u svim područjima javnog i privatnog života, da imaju jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata.  Stoga Dan žena slave i nastavljaju svoju borbu žene svih kontinenata, svih rasa, neovisno o etničkim, kulturnim, vjerskim i političkim razlikama.

O njegovom značenju svjedoči i činjenica da ga danas prihvaćaju i gotovo sve konzervativnije snage širom svijeta, a proučavanje povijesti ovoga Dana moglo bi dovesti do spoznaje da granice među raznim ideologijama gotovo nestaju kad su u pitanju prava žena.  Dan žena spada u najsvjetlije tradicije svjetskog socijalističkog pokreta.  Zato ga i mi danas slavimo i obilježavamo želeći da mlađe generacije  nastave borbu za ravnopravnost njihovih pretkinja i na tom putu mi im dajemo punu podršku.

Sretan Dan žena svim našim članicama, svim ženama Hrvatske i ženama svijeta.
Branko Afrić je potom, na simboličan način u znak priznanja ženama –članicama za trud i podršku u okviru aktivnosti Udruge  uručio karanfile.

Večer je svojim nastupom obogatio muzički sastav „Trio neverin“ uz koji je nastavljeno druženje, a mnogi su i zaplesali.

D.Š.