Udruga antifašističkih boraca i antifašista Liburnije Podružnica Matulji organizirala je posjet Gradu Čabru za učenike –povjesničare OŠ. „ Drago Gervais“- Brešca i OŠ „Dr. Andrija Mohorovičić“- Matulji u okviru projekta „Partizanskim putovima Gorskog kotara“. Cilj posjete je bio upoznavanje učenika sa mjestom i značajem osnutka 43. Istarske divizije u povodu 70. godišnjice njezinog formiranja kao i stradanja stanovništva čabarskog kraja za vrijeme fašističke okupacije.
Već na prolazu kroz Gerovo prema Čabru uočili smo spomenik posvećen prvoj grupi interniraca iz logora Kampor na Rabu koja se vratila nakon kapitulacije Italije 12.rujna 1943. Taj datum je ujedno i dan Općine Čabar.
U Čabru je učenike i dio članova UABA Liburnije Podružnice Matulji upoznao sa mjestom na kojem su bili postrojeni borci 43. Istarske divizije član predsjedništva UABA Čabar Dragutin Vrus. Upoznao ih je i sa doprinosom koji je ova divizija dala u borbi protiv okupatora u Čabru, diljem Gorskog kotara i Istri. Istaknuo je da im je na toj borbi i doprinosu zahvalan i narod ovog kraja.
U vijećnici, u dvorcu Petra Zrinskog učenici i članovi UABA Liburnije – Podružnice Matulji s pažnjom su saslušali izlaganje Slavka Malnara koji je govorio o talijanskoj okupaciji nekadašnjeg kotara Čabar. Gospodin Malnar je naglasio da su u početku Talijani gradili ceste gdje je mnogo ljudi dobilo zaposlenje. Talijani su počeli sjeći šume na kojima je također mnogo ljudi dobilo posao, pa su ljudi bili u početku zadovoljni jer su mogli raditi i zaraditi za život. No u pokušaju denacionalizacije nametanjem talijanskog jezika u školama, promjenama imena naselja, dovođenjem talijanskih učitelja, postavljanjem natpisa s parolama „Ovdje se govori talijanski“, „Ovdje se pozdravlja rimskim pozdravom“ došlo je do otpora naroda Čabarskog kotara.
S otporom naroda učestale su i represalije nad stanovništvom. Pred represalijama sve se više mladih ljudi priključivalo partizanima u šumi naglasio je Slavko Malnar. Otpor su talijanski fašisti htjeli slomiti rigoroznim mjerama: pljačkanjem i spaljivanjem kuća iz kojih je netko od ukućana bio u partizanima, paljenjem cijelih sela, uzimanjem talaca i njihovim strijeljanjem za odmazdu, zatvaranjem sumnjivih i odvođenjem stanovništva u internaciju. Masovna paljenja kuća okupator je izvršio početkom lipnja 1942. godine, nakon napada partizana na fašističku kolonu na Kozjem Vrhu, dok je najviše naselja spaljeno između 25. srpnja i 8. kolovoza 1942. Do konca srpnja zapaljeno je preko 800 kuća i preko 750 gospodarskih objekata.
Masovno su ljudi odvođeni u logore. Nakon prikupljanja stanovništva u sabirnim centrima isti su otpremljeni u prihvatne logore u Bakru i Lovranu, a potom u logor Kampor na Rabu, a manjim dijelom u Gonars, Trevizo i druge logore. Od preko 3.000 interniranih stanovnika većinom su bila djeca, žene i starci.
U logoru Kampor harala je glad, nehigijenski uvjeti življenja, uši i bolesti od čega su masovno umirala djeca a postepeno i svi fizički slabiji. Prebacivanjem dijela logoraša iz Kampora u Gonars u Italiji dio logoraša se uspio održati dok je za jedan veliki broj bilo prekasno i nisu doživjeli oslobađanje.
Prema popisu stanovništva od 31.03.1942, koje su vršili sami Talijani, Općine Čabar , Gerovo, Plešce i Prezid imale su ukupno 8.362 stanovnika, a popisom od 01.09.1942. u tim općinama je živjelo samo 3.950 stanovnika ili 4.406 stanovnika manje. Od tih 4.406 stanovnika oko 3.650 stanovnika je završilo u logoru na Rabu, a manji dio u Gonarsu i Trevizu.
Ostala razlika odnosi se na 236 strijeljanih tijekom prvih sedam mjeseci 1942. godine te nekoliko stotina onih koji su izbjegli ili su otišli u partizane. Nakon povratka iz logora logoraše su zatekla zgarišta spaljenih kuća, opustjele oranice, nedostatak odjeće i hrane. Pomogli su nam susjedi Slovenci i na tome smo im uvijek bili zahvalni, rekao je Dragutin Vrus.
Nakon održanog izlaganja posjetili smo sa učenicima lijepu i interesantnu etnografsku zbirku u Dvorcu Petra Zrinskog, galeriju slika akademskog slikara Vilima Svečnjaka te eksponate lovačkih trofeja. U Čabru smo posjetili i spomenik braniteljima Domovinskog rata a potom smo obišli i izvor Čabranke.
U posjeti spomeniku branitelja Domovinskog rata
Autor: D.Š.