Auschwitz

U 2015. godini  ”vlakom  sjećanja na žrtve holokausta“  otputovale su u posjet   Memorijalnom centru Auschwitz,   uz podršku UABA Liburnije Podružnice Matulji ,  ravnateljica OŠ „Drago Gervais“  Dijana Pažin,  i   Stella Glavić, učenica  2. razreda  Prve hrvatske sušačke gimnazije.

O svojim dojmovima iz tog posjeta profesorica Dijana  Pažin je napisala :

Nakon dana provedenog u Memorijalnom centru Auschwitz – Birkenau više niste isti.  Različite misli vrte se već tjedan dana ranije, gledali smo filmove, čitali, imamo neko znanje. Kad stanete na tlo natopljeno krvlju i boli, osjećaji postanu intenzivni, misli, pitanja bez odgovora. Ovo sjećanje pratit će vas cijeli život.

Pažljivo smo slušali vodiča. Ryszard Domasik, na hrvatskom jeziku otvorio nam je mnoga pitanja za promišljanje. Sve počinje od čovjeka – rekao je. Kako čovjek – čovjeku može činiti takva zla? Zašto? Što stoji u pozadini?  Strah, mržnja, pljačka .

Tijekom 2. svjetskog rata radio je mnogo logora. Bilo ih je različitih vrsta: logori smrti, koncentracijski, tranzitni, radni, zarobljenički, kombinirani. Prateći zbivanja u svijetu znamo da i danas rade logori …  Gospodin Domasik usporedio je Auschwitz,  za kojeg zna cijeli svijet,  sa novijim stradanjima u svijetu, novim logorima   – koliko znamo o njima?

Što možemo učiniti? Razumijevati različitosti među ljudima. Rasizam, šovinizam, vjerska netolerancija i ravnodušnost dovele su do Aushwitza i još strašnijeg Birkenaua. Koliko znanja je utrošeno na osmišljavanje najjeftinijeg i najefikasnijeg uništenja što većeg broja ljudi. Prosječno 150.000 zarobljenika dnevno, cijeli grad. Razumijevati ne znači tolerirati, naprotiv, trebamo prepoznati i pokušati spriječiti strahove i mržnje.

Postoje mnoge mržnje: vjerska netolerancija (mržnja prema osobama druge vjere), antisemitizam (mržnja prema židovima), šovinizam (mržnja prema drugim nacijama), rasizam (mržnja prema drugim rasama), homofobija (mržnja radi spolne opredijeljenosti),  ksenofobija (mržnja prema strancima), nacionalizam (isticanje svoje nacije iznad drugih)… , Njihovim manipuliranim jačanjem, dovode do strašnih posljedica.

Radi mržnje i zločina nad čovjekom i njegovim pravima nastali su se termini: holokaust – uništenje Židova u 2. svjetskom ratu,  Prije ovog termina koristio se termin eksterminacija (istrebljenje). Shoah je židovska riječ koja znači velika nesreća. Na jidišu herbon, potpuno uništenje. Porrajmus, tako Romi nazivaju holokaust. Progrom, ubijanje židovskog naroda Kristalna noć 1938. genocid, etnocid (uništenje jednog naroda), etničko čišćenje (čišćenje teritorija od drugog naroda).

Mnogo nepravde i boli u svakom terminu. „Naša prošlost živi u nama. Nemojmo dozvoliti da naša prošlost postane budućnost naše djece“ – rečenica je našeg vodiča koju treba upamtiti.

Dojmovi učenika Marina Ernyja – (PDF)      

Dijana Pažin, prof.