Obilježavanje 70. obljetnice oslobođenja Lovrana

Dejan Galović

Dejan Galović

Kraj spomenika poginulim borcima i žrtvama fašističkog terora  u parku kraj mula održan je komemorativni skup kojim je započeo dio programskih aktivnosti na obilježavanju 70. godišnjice oslobođenja Lovrana od fašističke okupacije.

Nakon Hrvatske himne u izvedbi Puhačkog orkestra „Lovran“ i položenih vijenaca uz spomenik  okupljene na skupu pozdravio je Općinski načelnik Općine Lovran Alan Sanković koji je između ostalog rekao: „ Povijest je čudna jer se lako zaboravljaju neke okolnosti i blijede sjećanja. No mi nikada ne smijemo zaboraviti da je antifašizam omogućio da je Lovran danas u Hrvatskoj i da ovdje pričamo našim, hrvatskim jezikom“.
oslobodenje_70_god_lovran (2)Predsjednik UABA Liburnije Podružnice Lovran Dejan Galović je rekao: „Na današnji dan, 26. travnja 1945. u 13 sati oslobođen je Lovran. Oslobodile su ga jedinice 2. brigade 9. udarne dalmatinske divizije nakon dvosatne borbe s njemačkim snagama koje su se povukle u utvrđeno uporište u  rajonu Ičića.

Nakon uspješnog desanta u Brseč i Mošćeničku Dragu  Lovran je bio jedan od prvih gradova na Liburniji čiji su žitelji nakon 25 godina pod  nacifašističkom okupacijom dočekali slobodu i priključenje matici zemlji – Hrvatskoj.

Dinko Tamarut

Dinko Tamarut

Bio je to početak  oslobađanja Liburnije i Istre, a nastaviti će se žestokim borbama između snaga  97. njemačkog korpusa i jedinica 4. armije. Mnogi od ovih boraca nisu dočekali  kapitulaciju 97. njemačkog korpusa 07. svibnja 1945. kraj Ilirske Bistrice i kapitulaciju Trećeg rajha  ni slobodu za koju su se borili.

No oni su svojom borbom, svojom žrtvom osigurali da danas u Lovranu, na Liburniji  i Istri možemo govoriti svojim jezikom,  u svojoj zemlji – slobodni.

Za sve poginule na moru,    predsjednik UABA Liburnije Podružnica Lovran Dejan Galović

Za sve poginule na moru,
predsjednik UABA Liburnije Podružnica Lovran Dejan Galović

Zato i nakon 70 godina te događaje, te antifašističke borce, njihovu herojsku borbu,  njihove žrtve ne smijemo zaboraviti, a naša je dužnost da te povijesne istine prenosimo na mlađe generacije.“ Galović je potom odao počast borcima 9. dalmatinske udarne divizije, poginulim borcima Lovrana, svim borcima NOR-a i poginulim borcima Domovinskog rata.

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Dinko Tamarut je naveo da se u našem društvu javljaju revizionisti koji pokušavaju osporiti zasluge hrvatskog antifašizma.  „Neki žele zatrti antifašizam, govori se da Hrvatsku nisu oslobodili antifašisti.  Ali antifašizam je dio naše slavne prošlosti, a ovakva okupljanja najbolji su dokaz naše antifašističke tradicije i poštovanja prošlosti. U obilježavanju značajnih godišnjica ustrajat ćemo jer jedino tako možemo garantirati da će naša pokoljenja biti svjesna zla koje se dogodilo kako se ono više nikada ne bi ponovilo,“  istaknuo je Tamarut.

Posjetitelji u Galeriji „Laurus“

Posjetitelji u Galeriji „Laurus“

Programske aktivnosti na obilježavanju 70. godišnjice oslobođenja Lovrana nastavljene su u Galeriji „Laurus“ gdje je upriličena video – prezentacija zanimljivih fotografija iz NOB- a  iz fundusa Povijesnog Muzeja Grada Rijeke.

Prezentaciju „Oslobođenje Liburnije“  održao  je prof.dr.sc Roberto Žigulić, a pljesak publike bila je nagrada za njegov trud i priznanje uspješnosti.

Posjetitelji su uživali i u prezentaciji „Antifašizam u poeziji“ koji je vodila prof.dr.sc. Vjekoslava Jurdana.  Ona je prikazala životni put i pjesničko stvaralaštvo Drage Gervaisa koji je bio protkan antifašizmom i domoljubljem. U svojim pjesmama uvijek se je vraćao istarskom kmetu i  zavičaju.

Roberto Žigulić, Vjekoslava Jurdana, Alan Sanković

Roberto Žigulić, Vjekoslava Jurdana, Alan Sanković

To vraćanje zavičaju Jurdana je dočarala posjetiteljima recitirajući pjesmu Drage Gervaisa  „Moja zemja“ a  svoj odnos prema antifašizmu dočarala je kroz pjesme „Istarski partizan“,  „Kmet se je stal“  i pjesmu „Mi smo ustali“ u kojoj su najupečatljiviji stihovi:

 Su misleli će nas zdrobit,
dušu nan pogubit,
ma mi smo ustali.
Zač kad smo trpeli,
mi smo se smeli,
a kad su nas ubijali,
mi smo i mrtvi zidali.

Uz buran pljesak mnogi od posjetitelja i osobno su htjeli čestitati Jurdani te stiskom ruke iskazati svoje oduševljenje prikazanom prezentacijom.

Vjekoslava Jurdana

Vjekoslava Jurdana

KUD „Lovor“ Lovran je svojim pjesmama obogatio program

KUD „Lovor“ Lovran je svojim pjesmama obogatio program

Autor: D.Š.