Povodom okrugle 70. godišnjice proboja jasenovačkih logoraša, 26. travnja 2015. održan je komemorativni skup u znak sjećanja na više od 80.000 žrtava, mahom Srba, Židova, Roma te Hrvata koji su stradali u logorima Jasenovac i Stara Gradiška, isključivo temeljem rasne, vjerske ili nacionalne pripadnosti. Članovi antifašističkih boraca i antifašista Primorsko –goranske županije rano ujutro uputili su se u Jasenovac kako bi odali počast stradalima.
Naime, logor Jasenovac ili takozvani logor smrti bio je najveći koncentracijski logor u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, u kojem su pod okriljem nacističke Njemačke, zatočeni i ubijani Srbi, Židovi, Romi te Hrvati koji su bili protivnici ondašnjeg režima.
Nakon savezničkih bombardiranja logora u proljeće 1945. naređena je likvidacija svih zatočenika i zatočenica, slijedom čega je u noći s 21. na 22. travnja ubijen veliki broj zatočenika. Značajan je upravo dan proboja logoraša, odnosno 22. travanj 1945. kada je povikom „Naprijed drugovi“ Ante Bakotić poveo nekoliko stotina logoraša u proboj prema istočnim vratima logora. Ipak, do slobode je došla tek nekolicina, dok su ostali bili osuđeni na smrt. Upravo taj datum podsjeća nas na obavezu opiranja i borbe protiv isključivih režima, protiv politike rasne i nacionalne isključivosti te mržnje spram različitostima.
Podno impozantnog Kamenog cvijeta, simbola stradanja logoraša, komemoracija je započela čitanjem samo nekih od imena stradalih te stihovima iz poeme ‘Jama’ Ivana Gorana Kovačića. Skupu se prva obratila Predsjednica Upravnog vijeća Spomen-područja Jasenovac Nataša Mataušić, zatim Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske koji je još jednom ukazao kako se tekovine antifašističke borbe danas reaktualiziraju jer se “bauk fašizacije” nadvija nad Hrvatskom, protiv čega se valja boriti. U ime nacionalne manjine okupljenima se obratio predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, a izaslanik predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, Branko Lustig obratio se okupljenima iz perspektive logoraša, s obzirom da je i sam bio zatočenik logora Auschwitz. Premijer Zoran Milanović u svom se govoru pozvao na Ustav Republike Hrvatske, naglasivši kako želi suvremenu, modernu i humanu Hrvatsku, čije se vrijednosti temelje na vrijednostima antifašizma. Predsjednik Sabora Josip Leko upozorio je kako ideje nacizma i fašizma nisu potpuno poražene, zbog čega se valja suprotstaviti politici mržnje. Svi govornici odaslali su snažne poruke protivljenja svim vrstama diskriminacije na rasnoj, nacionalnoj, vjerskoj ili ideološkoj osnovi, naglašavajući kako je izuzetno važno mlade generacije educirati o strahotama koje sakriva povijest, kako bi se spriječilo da ideje nacifašizma više ikada ožive.
Komemoraciju je svojim impresivnim nastupom uveličao i zbor HRT-a, a na kraju komemorativnog skupa, na kojem su prisustvovale brojne diplomatske delegacije, članovi vjerskih, odnosno crkvenih zajednica te nacionalnih manjina i antifašističkih udruga iz svih dijelova Hrvatske i inozemstva, položeni su vijenci u počast poginulim žrtvama, nakon čega je uslijedila molitva predstavnika vjerskih zajednica.
Po završetku komemoracije, razgledali smo i Memorijalni muzej Spomen-područja Jasenovac koji svojim potresnim postavom podsjeća na jasenovačke stradalnike i njihove životne sudbine iz kojih svaki posjetitelj treba i mora sa sobom ponijeti važnu pouku- pouku mira, tolerancije i humanosti, kako se takvi događaji više nikada ne bi ponovili.
Autor: S.F.