Na komemorativnom skupu na Praprotu
U organizaciji UABA Delnica i Lokava, uz potporu načelnika istih općina, održan je komemorativni skup u Praprotu kraj Crnog Luga. Na komemorativnom skupu antifašistima iz Gorskog kotara i s Grobinštine priključile su se i delegacije UABA Liburnije, UABA otoka Krka, delegacija Zveze združenih borcev Slovenije iz Kočevske Reke i delegacija Oldtimer klub “Delnice 1995″.
Obraćajući se prisutnima, predsjednik UABA Delnica Dukić Marijan je rekao: „Ovo današnje okupljanje posvećujemo prije svega sjećanju na godine patnji i stradanja naroda Gorskog kotara, Hrvatskog primorja i Istre u II. svjetskom ratu, a posebno to naglašavam prilikom ovogodišnje sedamdesete obljetnice završetka II. svjetskog rata. Slavimo pobjedu antifašističke borbe današnjih još živih naših djedova i očeva nad silama Osovine, nad fašizmom i nacizmom i njihovim prirepcima kvislinzima.“
U nastavku govora Dukić je podsjetio na događaje iz 1941. godine kada je fašistička Kraljevina Italija okupirala i ovaj dio Gorskog kotara i kada je, ne mireći se sa takvim stanjem, 22.06.1941. donijeta odluka Kotarskog komiteta o pokretanju oružanog ustanka te se pristupilo formiranju udarnih i diverzantskih grupa, Vojnog komiteta, a potom i Teritorijalnog štaba Primorsko-goranskog područja.
Marijan Dukić
Dukić je naveo da su u cilju „čišćenja terena“ od partizanskih jedinica i njihovog uništenja talijanski fašisti poduzimali više ofenziva, te spaljivali cijela naselja, strijeljali simpatizere partizana i odvodili pretežno žene i djecu u fašističke kampove i logore. U III. neprijateljskoj ofenzivi zvanoj ‘Risnjak’ od sredine lipnja do sredine kolovoza 1942. godine obuhvaćeno je cijelo područje od Čabra do Crnog Luga i Osilnice. Iz tog vremena velikog stradanja stanovništva pamti se i akcija bataljona ‘Goranin’ kada su s Omladinskom četom i uz potporu Prvog proleterskog bataljona Hrvatske, na Vršiću kod Gerova napali konvoj talijanske vojske kojim su odvozili veliki broj tamošnjeg stanovništva. U toj akciji uništena su neprijateljska motorna vozila i oko 190 talijanskih vojnika, a veliki broj uhićenih stanovnika se tada izbavio sklanjanjem u šumu.
Logor Praprot nije otkriven u neuspjelim neprijateljskim ofenzivama. Nalazeći se ovdje, duboko u šumi na raskršću šumskih putova, uz jedini izvor pitke vode bio je idealno mjesto za izgradnju logora. Na tom mjestu su izgrađene barake za vojni i civilni logor i zemunice za smještaj vojne opreme, naoružanja i hrane. Opskrba hranom vršila se iz obližnjih naselja, ali i iz udaljenijih krajeva.
Praprot je bio i prihvatilište novih boraca iz primorskih krajeva, iz Grobinštine i Kastavštine.
Spomen obilježje mjesta partizanskog logora na Praprotu
Logor je postao punkt za vezu s kuririma i odigrao je značajnu ulogu u osiguranju veza između štabova partizanskih jedinica i zapovjedništva u V. Operativnoj zoni. Nakon kapitulacije Italije cijelo okupirano područje postaje ‘slobodni teritorij’, a Praprot ostaje i dalje partizanska baza sve do konačnog oslobođenja zemlje 1945. godine.
Partizanski logor Praprot odigrao je veoma značajnu ulogu u teškim i sudbonosnim danima borbe naroda i njegovih partizanskih jedinica Gorskog Kotara i Hrvatskog primorja za oslobođenje od fašističkog okupatora. Zbog toga Praprotska epopeja ne smije biti zaboravljena. Sjećanja na te dane moramo uvijek iznova evocirati kao znak zahvalnosti borcima i narodu Gorskog Kotara. Herojskom četverogodišnjom borbom izvojevana je sloboda, a poražene sile Osovine, rekao je Dukić.
Autor D.Š.