Predsjednik MO Žejane Vilim Sanković
Žejane
U ime Mjesnog odbora Žejane prisutne na komemorativnom skupu pozdravio je njen predsjednik Vilim Sanković. Nakon Hrvatske himne i Polaganja vijenaca Sanković je čitajući sa spomenika imena poginulih boraca i žrtava fašističkog terora iz Žejana rekao:
„Ti naši borci, partizani iz našeg sela poginuli su u antifašističkoj borbi, u borbi za opstanak. Borili su se u raznim jedinicama, ginuli su na različitim mjestima, u različito vrijeme , ali jedno im je bilo zajedničko – težnja za slobodom, svojom i slobodom budućih generacija.“
Čitajući imena poginulih žrtava fašističkog terora iz Žejana, Sanković je rekao:
„Većinu tih naših susjeda strijeljali su Nijemci tu pored našeg sela, neke u Rupi i Ilirskoj Bistrici, a neke su umorili u nacističkom logoru Hermator.
No nisu to bile jedine žrtve ovog našeg sela. Nacisti su u njemačkoj operaciji Braunschweig odlučili, nakon neuspjelog uništenja partizanskih jedinica u toj operaciji, uništiti sve kuće i gospodarske objekte, raseliti sve ljude s područja Učke, Ćićarije i liburnijskog Krasa pa i naših Žejana s ciljem da se onemogući daljnja potpora stanovništva ovih krajeva partizanskim jedinicama.
Sudionici skupa u Žejanama
I učinili su to 05. svibnja 1944. kada su u Žejanama spalili 89 kuća i 84 gospodarska objekta, a mještane protjerali s trajnom zabranom povratka u selo pa su mještani otišli u izbjeglištvo u okolna slovenska i hrvatska naselja. Selo Žejane bilo je potpuno uništeno.
Ali sve to nije slomilo duh mještana našeg malog sela jer kao što je u svojim stihovima napisao Drago Gervais:
Su misleli će nas zdrobit,
dušu nan pogubit,
ma mi smo ustali.
Zač kad smo trpeli,
mi smo se smeli,
a kad su nas ubijali,
mi smo i mrtvi zidali…
I zato mi te žrtve i to naše spaljeno selo ne smijemo nikada zaboraviti, zbog njih, zbog nas i zbog naših mladih.
Te žrtve nas trebaju podsjećati na mračno doba jedne fašističke ideologije po kojoj su izabrani narodi imali pravo silom svoje moći određivati tko će zbog pripadnosti nekoj naciji, skupini, vjeri, rasi, drugom svjetonazoru ili drugom mišljenu moći živjeti, a tko umrijeti.
Poštujući te žrtve, poštujemo i sebe same“, naglasio je Sanković. Sanković se u ime Mjesnog odbora Žejane zahvalio Udruzi antifašističkih boraca Liburnije Podružnice Matulji kao organizatoru obilježavanja 70. obljetnice oslobađanja od fašističke okupacije i čelništvu Općine Matulji na danoj podršci, kao i svima koji su svojim dolaskom uveličali komemorativni skup.
Delegacije ANPI Comune di Fiume veneto, Općine Matulji i UABA Liburnije polažu vijence
Male Mune
U Malim Munama održan je komemorativni skup u nazočnosti delegacija ANPI Comune di Fiume veneto i ANPI Trsta , Općine Matulji i UABA Liburnije Podružnice Matulji. Delegacije su uz polaganje vijenaca odale počast poginulom zapovjedniku tršćanske partizanske brigade „Triestina“ Giovanniu Zolli . Zamjenik načelnika Općine Matulji Alen Ružić je pored ostalog u svom govoru rekao:
„Malo je tako hrabrih ljudi koji su u jednom olovnom vremenu u fašističkoj Italiji bili spremni suprotstaviti se fašističkoj ideologiji u kojoj je neprikosnoven bio samo vođa i one agresivne skupine koje su se potvrđivale u provođenju zadataka koje im je taj isti vođa određivao.
U vremenu u kojem se nisu birala sredstva da se svi oni koji nisu prihvaćali fašizam i njegove ciljeve i metode onemoguće ili uklone, uključujući i fizičku likvidaciju.
Delegacije ANPI Comune di Fiume veneto, Općine Matulji i UABA Liburnije polažu vijence
Zolla je bio protiv fašističkih zakona kojima se drugim narodima oduzima identitet, uskraćivanjem njihovog prava na vlastiti jezik, odgoj djece, kulturu i običaje u kojem ti obespravljeni građani postaju građani drugog reda cijeneći da takvi zakoni i ideologija ne mogu i ne smiju imati budućnost.
Kao antifašist vjerovao je u suživot ljudi i međusobnu toleranciju neovisno o nacionalnoj pripadnosti kao dugoročnoj perspektivi zajedničkog življenja različitih naroda na određenom prostoru pa tako i u ovom našem kraju. Odajemo počast Zolli koji je pokazao da antifašizam nema granica i da se za ideje slobode, mira, tolerancije, međusobnog uvažavanja i zajedništva vrijedi boriti jer te ideje nemaju alternative.“
Alen Ružić, zamjenik načelnika Općine Matulji.
Vele Mune
Na komemorativnom skupu u Velim Munama, uz polaganje vijenaca i odavanje počasti poginulim borcima i žrtvama fašističkog terora, predsjednik Mjesnog odbora Mune Josip Doričić podsjetio je na stradavanje stanovništva i cijelog sela u kojem su Nijemci 05. svibnja spalili 220 kuća, 185 gospodarskih objekata , a mještane protjerali s trajnom zabranom povratka u selo.
Josip Doričić, predsjednik Mjesnog odbora Mune
Vilim Malnar je pored ostalog istaknuo da poginule borce i žrtve fašističkog terora koji su svoje živote položili u borbi za slobodu zaslužuju naše duboko štovanje. Sjećanje na njih treba prenositi na mlade. Josip Doričić, predsjednik Mjesnog odbora Mune
Slobodan Juračić, predsjednik Općinskog vijeća Općine Matulji, je između ostalog rekao: „Ovih dana obilježavamo godišnjice zločina i stradavanja našeg kraja kao i 70. godišnjicu pobjede nad zlom koje je pod krinkom jedne crne ideologije počinilo te zločine. U Lipi je počinjen jedan od najtežih zločina koje pamti Europa, a ovdje u Munama i Žejanama ljudi su ostali živi, ali uništen je život ovih mjesta. Mi smo u Domovinskom ratu stvorili i obranili Republiku Hrvatsku, postavljenu na temeljima ZAVNOH-a AVNOJ-a i antifašističkog pokreta koji su s partizanskim jedinicama postavili današnje granice i temelje države u kojoj živimo. Kažu da ne treba živjeti u prošlosti, ali iz prošlosti treba učiti za budućnost. Ponosimo se našom antifašističkom poviješću te sa više optimizma , znanja i razuma gledajmo u budućnost koju stvaramo u svom kraju i na svojoj grudi.“
Učenici Područne škole Rupa recitiraju
Pasjak
Na komemorativnom skupu pored spomenika poginulim borcima i žrtvama fašističkog terora i spomen kosturnice govorili su Mario Ćiković načelnik Općine Matulji i Goran Petrc, pročelnik ureda Županije primorsko–goranske. Oni su podsjetili da je 6. svibnja 1945. i posljednji neprijateljski vojnik 97. njemačkog korpusa napustio Pasjak. Time je cijelo područje Općine Matulji i Primorsko- goranske županije bilo konačno oslobođeno. Istakli su da je za tu slobodu poginulo mnogo boraca i stradalo mnogo civilnog stanovništva kao žrtve fašističkog terora te da to nikada ne smijemo zaboraviti.
S komemorativnog skupa u Pasjaku
Programska aktivnost na obilježavanju 70. godišnjice oslobođenja od nacifašističke okupacije nastavljena je 06. svibnja prezentacijom Rajka Samueli Kačića o završnim bitkama 4. armije JA za Rijeku i Istru. Za uspješnu prezentaciju posjetitelji su ga nagradili aplauzom.
Rajko Samueli Kačić
Na prezentaciji
Autor: D.Š.