U subotu, 09. rujna, komemoracijom na Spomen groblju u Kamporu obilježena je 74. obljetnica oslobađanja zatočenika iz ovog zloglasnog fašističkog logora.
Uz dirljive zvukove trube brojne delegacije gradova i Zveza združenih borcev za vrednote NOB-a iz Slovenije, te Gorskog kotara, Primorsko- goranske županije, Grada Raba, uz delegacije Udruga antifašističkih boraca i antifašista položile su vijence uz središnji spomenik-obelisk na groblju Kampor.
Herman Janež- mlađi
Pored inih vijenac je uz obelisk položila i delegacija UABA Liburnije zajedno s 90. godišnjim partizanskim borcem Grbac Romanom.
U ime Logorskog odbora Rab – Gonars nazočnima se je obratio Herman Janež – mlađi
kao i više govornika koji su naglasili da je u vremenu od 02.07. 1942. do 11. 9. 1943. Kroz logor je prošlo oko 15 tisuća Hrvata, Slovenaca i Židova među kojima je bilo i oko 1.200 malodobne djece. Od posljedica nehumanih uvjeta života, gladi, zime i bolesti umrlo je oko 4.500 interniranih zatočenika logora, ali je do danas identificirano 1.490 umrlih, jer su veći dio logorskih knjiga i drugih materijalnih dokaza o stradavanju logoraša fašisti uništili.
Nakon kapitulacije Italije 8. rujna 1943. počeli su pregovori Logorskog odbora i Talijana o mirnoj predaji. Predaja je obavljena tek 11. rujna 1943. Internirci su odmah zarobljenim oružjem formirali vojnu jedinicu Rapsku brigadu od pet bataljuna s 1.700 boraca Slovenaca, Hrvata i Židova sa židovskim bataljunom i Kastavskom četom. Tako je prestao postojati Koncentracijski logor u Kamporu, jedan od najozloglašenijih talijanskih fašističkih logora u Drugom svjetskom ratu.
Obraćajući se skupu predstavnik PGŽ-a Marin Lazarić je rekao: „Okupili smo se ovdje da bismo odali počast žrtvama, ali i preživjelim logorašima te zadržali sjećanja na to mračno razdoblje naše povijesti koje je na ovaj lijepi i pitomi otok donijelo zlo, patnju i stradanja nevinih. Na tisuće Hrvata, Slovenaca, Židova, među njima i veliki broj djece talijanski su fašisti zatvorili u Kamporu u nehumanim, neljudskim uvjetima i time počinili neoprostiv zločin prema čovjeku. Naša je dužnost i obveza da ovaj kao i sve druge zločine učinjene našem narodu održimo u kolektivnoj memoriji, kao upozorenje da se to nikada više ne smije ponoviti.
Antifašizam je duboko ukorijenjen u ljudima ovog kraja, to je dio našeg identiteta kojeg se nećemo odreći jer je to naša povijest koju smo krvlju ispisali, ali i naš zalog za generacije koje tek stasaju i dolaze.
Kako im govoriti o nedopustivosti svakog oblika zločina prema čovjeku, ako im na ovakvim mjestima ne ukažemo na strahotne posljedice takvog zločina. Moramo mladima ukazivati na činjenicu da Hrvatska počiva na antifašističkim temeljima, da bez antifašističkog pokreta ne bi bilo niti slobodne Europe, niti civilizacijskih iskoraka i napretka za opće dobro, bez obzira na one koji to negiraju ili pokušavaju relativizirati.
Ova komemoracija još je jedna prigoda kada trebamo glasno poručiti da je antifašizam naša visokovrijedna baština i dio hrvatskog nacionalnog identiteta.“
Gradonačelnik Grada Raba Nikola Grgurić je uz zahvalu prisutnima na velikom odazivu između ostalog rekao. „Jedino internisti znaju pravu istinu, te jedini znaju što su strahote fašizma i svega onoga što su u logoru proživjeli. Promislimo na tren što mi radimo u tom pravcu, ne samo da se ne zaboravi taj teror i zločin fašizma, nego što radimo da odgojimo našu djecu, naše mlade ljude da bi naše društvo bilo upravo onakvo kakvo su ti ljudi, kada su stradali i ginuli, željeli“.
Uz nazočnost na komemorativnom skupu u Kamporu, 53 člana iz UABA Liburnije obišla su Lopar kao i staru jezgru grada Raba, te se upoznali s kulturno-povijesnom baštinom i znamenitostima grada.
Okupili smo se kod kamene skulpture Drage i Kalifronta, lokalne legende, na Trgu sv. Kristofora, zaštitnika otoka.
Potom smo krenuli u razgledavanje starogradske jezgre grada Raba gdje smo uz stručnu i kvalitetnu prezentaciju našeg vodiča, gospođe Bobane upotpunili svoja saznanja o povijesti Raba, vremenu nastanka pojedinih sakralnih objekata i znamenitim građevinama i drugim zanimljivostima.
I nakon manjeg predaha nastavili smo obilazak starogradske jezgre Raba.
D.Š.