U atriju Narodnog muzeja u Labinu

U suradnji s OŠ „Drago Gervais“- Brešca  i UABA Liburnije Podružnice Matulji za učenike 7. razreda organiziran je posjet Labinu i Pazinu u okviru projekta „Od Labinske republike do Pazinskih odluka“.

U Labinu su nas dočekali  gostoljubljivi  domaćini iz Udruge antifašista Labina na čelu s predsjednikom Severinom Frankovićem.

U Narodnom muzeju Labina, smještenom u palači Battiala-Lazzarini, voditeljica Olja Mišković je na stručan, pristupačan i zanimljiv način upoznala učenike s bogatom arheološkom, etnografskom i kulturno povijesnom zbirkom muzeja i to od antičke povijesti Labina s rimskim spomenicima i prvim spomenikom s pisanim nazivom Labina, preko muzejskog postava s kronološkim pregledom najvažnijih događaja iz labinske povijesti do prikaza Labinske republike i novije povijesti koja počinje od Drugog svjetskog rata.

Učenici pažljivo prate izlaganje voditeljice muzeja Olje Mišković

Govoreći o štrajku Labinskih rudara, voditeljica Olja Mišković je istakla da je štrajk započeo okupljanjem oko 600 rudara na trgu u Vinežu 02. ožujka 1921. godine u znak prosvjeda  protiv sve većeg fašističkog terora. Štrajk, na čijem je čelu bio Giovanni Pipan razvio se u pobunu protiv nasilnih ispada fašista i talijanizacije Istre. Za vrijeme rudarske pobune rudari su zauzeli rudnike s krilaticom „Kova je naša“. Nastavili su s kopanjem ugljena i proglasili Labinsku republiku. No Talijani  08. travnja 1921.s jakim vojnim i karabinjerskim snagama guše oružani otpor rudara, a time i Labinsku republiku.

Kraj tradicionalnih muzičkih instrumenata Istre

Labinska republika i ovaj ustanak istarskih rudara smatra se prvim svjetskim antifašističkim ustankom uopće.

Učenici su obišli etnografski postav tradicionalnog gospodarstva Labinštine kao i postav posvećen istarskoj glazbi.

Poseban doživljaj za učenike predstavljala je replika rudarskog hodnika, s prugom, vagonetima, potpornjima, alatima i rudarskom opremom koju su učenici vidjeli prolazeći rudarskim hodnikom. Nakon obilaska muzeja učenici su najprije obišli  vidikovac i Aleju velikana sa šest brončanih spomen- bista osoba koje su bile značajne za Labin, a zatim su obišli spomen- kosturnicu boraca NOR-a.

Nakon što je delegacija učenika položila vijenac na spomen- kosturnicu poginulih boraca iz NOB-a odana je počast minutom šutnje poginulim borcima kao i braniteljima Domovinskog rata.

Predsjednik Udruge antifašista Labina Severino Franković istaknuo je da je u NOB-u s područja Labinštine učestvovalo sedam tisuća boraca od kojih je tisuću i tristo poginulo. Nakon što je Italija kapitulirala 08.09.1943. ustanici su razoružali talijanske vojnike. Do prvog sukoba s Nijemcima došlo je 13.09.1943. na  području Tonci, pod brdom. Labinski su partizani  u ovoj neravnopravnoj borbi s nadmoćnim neprijateljem imali 43 poginula borca i dosta ranjenih. U nastavku puta posjetili smo Grad Pazin.

Posjet gradu Pazinu – u vijećnici

Nakon iskazane dobrodošlice gradonačelnik Grada Pazina Renato Krulčić  dao je sažet prikaz Grada Pazina. Predsjednik Udruge antifašista Milan Antolović u svom izlaganju osvrnuo se na povijesne okolnosti u kojima su o sudbini prostora Istre odlučivali drugi, pa su tako tajnim Londonskim sporazumom iz 1915. i nepravednim Rapalskim ugovorom iz 1920. Između Kraljevine Italije i Kraljevine SHS. utvrdili granice po kojima je Istra, uz ostala područja izručena Kraljevini  Italiji.

Posjet Gradu Pazinu

Ne čekajući pregovore o razgraničenju, talijanske vojne snage su nakon kapitulacije Austro-Ugarske 1918. okupirale Istru, Trst, Goricu, Gradišku i dio Kranjske, te otoke Cres, Lošinj, Palagružu i Zadar.

Aneksijom Istre i ostalih krajeva započinje proces nasilne asimilacije i odnarođivanja Hrvata i Slovenaca s ciljem gubitka njihovog identiteta.

Zatvaraju se hrvatske škole i kulturne ustanove, zabranjuju  hrvatskom i slovenskom življu da se služe materinjim jezikom, talijaniziraju se hrvatska prezimena i nazivi toponima.
Kapitulacijom Italije 8. rujna 1943. započinje općenarodni ustanak.

Ispred zgrade u kojoj je donijeta Pazinska odluka

Okružni Narodnooslobodilački odbor za Istru, na sastanku u Pazinu 13. 09.1943. donosi povijesnu odluku o priključenju Istre matici zemlji Hrvatskoj i proglašava ujedinjenje s ostalom hrvatskom braćom. Odluku objavljuje u proglasu „Istarskom narodu“ samo četiri dana poslije kapitulacije Italije, nakon što je bila razoružana talijanska vojska u Istri i srušen državni aparat, a Istra oslobođena i uspostavljena vlast NOO-a.

Upravo ono za čime se u Istri vjekovima težilo, za što se borilo i ginulo, a nastojalo naročito u posljednjih stotinu godina, dobilo je konačno svoj epilog u toj zaista značajnoj Pazinskoj odluci kojom je narod Istre izrazio svoju volju i odlučnost za odcjepljenje od Italije i sjedinjenje s Hrvatskom.

Učenici  su položili vijenac na spomenik poginulim borcima i žrtvama fašističkog terora u Parku narodnog ustanka u Pazinu, a s mosta razgledali Pazinsku jamu i Pazinčicu  čime je i završen planirani posjet Labinu i Pazinu.

Na polaganju vijenca u Parku narodnog ustanka

Na mostu

Iznad Pazinske jame

D.Š.