Na otvorenju Memorijalnog centra „Lipa pamti“

Na mjestu nekadašnjeg Spomen muzeja  Lipa  otvoren je 08. travnja  Memorijalni centar „Lipa Pamti“ kao  izdvojena zbirka  Pomorskog i povijesnog  Muzeja Hrvatskog primorja.

Ovime je Inicijativa o obnovi Memorijalnog centra pokrenuta od strane UABA Liburnije Podružnice Matulji, prije više godina,  uspješno ostvarena.

Najzaslužnija  je Općina Matulji koja je uložila značajna sredstva od gotovo 4 milijuna kuna, a podršku je pružila Primorsko-goranska županija s milijun i dvjesto šezdeset tisuća kuna i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske s 450 tisuća kuna .
Obraćajući se mnogobrojnim uzvanicima, Općinski načelnik  Marijo Ćiković  je istaknuo da je  ponosan obnovom ovog  Memorijalnog centra  kao znakom sjećanja i zahvale žrtvama  stradanja u stravičnoj tragediji od koje se Lipa nikada nije oporavila.   Memorijalni centar  trebao bi postati oaza mira, ljubavi i druženja koja će pomoći da se takvo zlo više nikada ne ponovi.

Župan Zlatko Komadina ocijenio je da je bila naša generacijska dužnost zaštiti ovaj objekt od propadanja kao mjesto koje čuva spomen na civilne žrtve rata.  Istaknuo je da su tekovine antifašističke borbe duboko utkane u korijene Primorsko – goranske i Istarske županije. Otvaranje ovog  memorijalnog centra, pored ostalog, je i doprinos obilježavanju  70. obljetnice pobjede nad fašizmom bez koje ni ove županije danas ne bi bilo u Hrvatskoj.

Pomoćnica ministra kulture Vesna Jurić Bulatović  ocijenila je ovo kao izniman kulturni projekt te uputila  čestitke mještanima  i svima koji su sudjelovali u njegovoj realizaciji.  Izrazila je želju da ovo  postane mjesto promišljanja, učenja i izgrađivanja osobnog stava prema zločinu.

Dinko Tamarut, predsjednik SABA Primorsko-goranske županije je ocijenio da je ovakvo moderno rješenje primjereno  današnjem vremenu i mladim generacijama koji će na tom mjestu moći učiti o ovom dijelu naše povijesti.

Memorijalni centar  nalazi se u obnovljenoj zgradi osnovne škole u centru Lipe.
Modernim postavom muzejske zbirke arhitekta Damira Sevšeka i dizajnera Damira Gamulina ispričana je na human način jedna  potresna priča  stradanja  malog mjesta Lipe u kojem je na zvjerski način 30. travnja ubijeno svih 269  zatečenih žitelja, a mjesto  spaljeno i opljačkano.

Uz francuski Oradour  sur Glane Lidice u Češkoj Lipa je treće mjesto koje su nacisti potpuno uništili  no Lipa je i jedina od ta tri mjesta  koja je nastavila živjeti.

U prizemlju se nalazi info centar i multifunkcionalni prostor  sa stalnom izložbom o povijesti i životu Lipe i cijelog Liburnijskog krasa, a služiti će i za okupljanja  i druženja mještana, održavanja izložbi i drugih događanja.

Povijesna priča ispričana u prizemlju uvod je u  ono što posjetitelje očekuje  kada se upute prema katu objekta gdje je detaljno opisano stradanje Lipe i njenih mještana uključujući i širi kontekst ratnih zbivanja.

Uspon uz stepenice posjetitelja prate koraci zloglasnog nacističkog marširanja a uz postavljene njemačke vojničke kacige ima funkciju emocionalne pripreme posjetioca na ono što slijedi na katu.

Na prvom katu se nalaze prostori u kojima se detaljno opisuje stradanje sela Lipe i njenih mještana i širi kontekst ratnih zbivanja. Posjetitelji ondje mogu pogledati slovenski dokumentarac „Dan kada je Lipa umrla“ u kojem živući svjedoci opisuju ta strašna događanja i pomoću slušalica  poslušati pričanja samih kazivača o stradanju Lipe uključujući i sjećanja Danice Maljevac, prve djevojčice rođene u Lipi nakon tih događaja te razgledati fotografije iz povijesti Lipe i  Liburnijskog krasa.

U prvoj prostoriji je smješten stol s reljefnim prikazom čitave regije , na kojem se gledatelju putem projekcija pojašnjava kontekst Drugog svjetskog rata na ovim prostorima.

Područje Liburnijskog krasa  je nakon kapitulacije Italije 08.09.1943. uključeno u njemačku Operativnu  zonu „Jadransko primorje“ (Operation one  Adriatisches Küstenland – OZAK).
14. sječnja 1944.  osnovano je zapovjedništvo za borbu protiv partizanskih jedinica  na čijem se je čelu nalazio  vrhovni zapovjednik SS-a i policije u OZAK-u   Odilo Globocnik jedan od najvećih nacističkih zločinaca koji je bio jedan od najodgovorniji za uništenje milijuna ljudi tijekom Holokausta. U rujnu 1943 postavljen je za zapovjednika SS i policijskih snaga na području Operativne zone „Jadransko primorje“ te u suradnji s generalom Ludwigom Küblerom  zapovjednikom 97. korpusa Wehrmachta organizira i vodi veliki broj operacija u cilju uništenja  partizanskih jedinica i onih koji im  pomažu.
General Ludwig Kübler, zapovjednik  97. korpusa u nemogućnosti da spriječi stalne akcija partizanskih jedinica  donosi zapovjedi kojima naređuje i potiče ubijanje , pljačku i masovnu odmazdu prema stanovništvu želeći time onemogućiti logističku podršku partizanskim jedinicama,  i stoga naređuje   “Teror  protiv terora, oko za oko, zub za zub”.
I tako, u okviru operacije pod nazivom „ Braunschweig“,   30. travnja 1944 oko 14,30 sati   Lipu opkoljavaju postrojbe  SS-a  i  talijanske fašističke  milicije  RSI.

Kustosica Vana Gović

Zapovjednik im je bio Aurelio Pies  šef odreda fašističke milicije u Rupi, rođeni Fijuman.  Za 3 sata trajanja ovog masakra  spaljene su sve kuće i  gospodarski objekti, opljačkana stoka i vrednija imovina. U tom krvavom pohodu  najprije je 21 mještanin premlaćivan, mučen a potom i ubijen. Ostale  su potjerali i nagurali u  posljednju kuću na kraj Lipe. Pucali su i bacali bombe u tako nagurane mještane, a kuću polili benzinom i zapalili tako da su mnogi još živi izgorjeli.

O ovim događajima svjedoče fotografije koje se snimili sami krvnici kao svoje ratne trofeje.  Film s tim fotografijama  razvili su u fotografskoj radnji Maroš u ilirskoj Bistrici, pa je sestra vlasnika te radnje tajno napravila duplikat   i te su fotografije danas osnova postava Memorijalnog centra Lipa a koriste se za osudu tog čina.

U  razgledavanju i pojašnjenju pojedinih postava i događaja pomaže ljubazna kustosica Vana Gović.

Prostor na katu  intiman, zagušenog osvjetljenja namijenjen je refleksiji kako bi posjetitelj mogao uspostaviti odnos sa žrtvama i zločinom kojeg su pretrpjele.  Humana diferencijacija brojnih žrtava ostvarena je postavom kućica na suprotnom zidu za svaki spaljeni objekt  gdje je navedeno ime obitelji i njihov nadimak  a s druge strane njihovo osobno ime i godina rođenja.

Ciljani posjetitelji muzeja  su učenici osmih razreda osnovnih škola i četvrtog razreda srednjih škola koji u sklopu nastave  obrađuju  gradivo Drugog svjetsko rata. ”Posjetom muzeju učenici će steći osobno iskustvo i doživljaj ovih događanja”, naglasila je kustosica  Vana  Gović. Suteren je predviđen za smještaj etnografske zbirke  čiji se postav očekuje.
Memorijalni centar bit će otvoren cijele godine  radnim danom od 10 do 17 sati i subotom od 10 do 14 sati.

D.Š.