Na komemorativnom skupu u Brgudcu

U Brgudcu je 31. kolovoza 2018. obilježena 74. obljetnica spaljivanja šest kraških sela i 75. obljetnica pogibije narodnog svećenika Šime Milanovića. Nakon „Lijepe naše“ i „Krasne zemlje“ brojne delegacije položile su vijence na spomenik poginulim borcima i žrtvama fašističkog terora, te je minutom šutnje odana počast poginulima u Drugom svjetskom ratu kao i u Domovinskom ratu.

Predstavnik sela Brgudca Slaven Brajković se zahvalio organizatorima komemorativnog skupa u ime mještana i svih onih Brgučana čija su imena uklesana u spomen obilježje i koji su kao aktivni sudionici NOB-a ili kao nevine žrtve fašističkog terora dali ono najdragocjenije – svoje živote, te naglasio da je naša  obveza da ih nikada ne zaboravimo. Brajković je iskazao i zadovoljstvo što se nakon drugo vremena ponovo u Brgudcu čula pjesma.

Uz spomenik borcima i žrtvama NOB-a

Pozdravljajući sve goste i uzvanike predsjednik UABA Buzeta Edo Jerman je posebno pozdravio jedinog živućeg sudionika NOR-a nazočnog na skupu, 93.godišnjeg Romana Grbca iz Općine Matulji.

Obraćajući se nazočnim sudionicima skupa predsjednik UABA Buzeta Edo Jerman je između ostalog rekao: “U legendarnom ustaničkom Brgudcu odajemo dužno poštovanje poginulim antifašistima i žrtvama fašističkog terora.

Edo Jerman

Prisjećamo se tragičnog događaja paljenja sela i protjerivanja stanovnika, da te žrtve ne budu uzaludne, zaboravljene i iz povijesti izbrisane. Tako skupo plaćene tekovine slobode i demokracije moraju biti ugrađene u temelje današnjeg poretka jer su to vrijednosti na kojima živi sav demokratski svijet. Sva sela na Krasu, imala su veliki broj žrtava, ali zauvijek će ostati zapamćen 10. kolovoz 1944.godine kada su njemački nacisti zajedno s talijanskim fašistima zapalili šest kraških sela, Vodice, Dane, Trstenik, Klenovšćak, Rašpor i Račju Vas.

Iz tih spaljenih sela odvedeno je u njemačke logore više od 50 žena i muškaraca, mnogi se nikada nisu vratili. Bez krova nad glavom ostalo je oko 400 obitelji i oko 1.800 njihovih članova. Dva događaja iz te kobne 1944. godine ostala su krvavim slovima zapisana i u povijesti Brgudca, nehumani i zvjerski postupci neprijatelja, masakr i bombardiranje. Nakon prestanka zujanja avionskih motora u porušenom selu, ostalo je osamnaest mrtvih među njima i devetero djece.

Načelnica Roberta Medica

Prošlo je i 75 godina od pogibije narodnog svećenika Šime Milanovića kojeg katolička crkva ne priznaje kao svoga člana. Ubijen je 2. listopada 1943. godine na cesti Brest- Buzet kao jedna od prvih žrtava njemačke vojske u Prvoj Romelovoj ofenzivi . Kao i mnogi svećenici u Istri odmah po kapitulaciji Italije uključio se u NOP i borio za nacionalnu pravdu.“

Partizani, antifašisti su stvorili državu Hrvatsku, utvrdili njene granice, a u Domovinskom ratu mi smo ih obranili i to treba poštovati, poručio je Jerman.

Vokalna skupina „Frndalice“

Načelnica općine Lanišće Roberta Medica je rekla: „Prije Drugog svjetskog rata cijela Ćićarija bujala je životom, a Brgudac je bio jedno od najnaseljenijih sela na Ćićariji. Tada je to selo imalo i preko 500 stanovnika, a cijelo područje općine 4.000 stanovnika. Danas ih po službenim izvorima u Brgudcu živi 14, a na cijelom području općine tek 329 stanovnika. – Kada tome pridodamo i općinski proračun od 1,7 milijuna kuna moram reći da se zaista radi o demografski i gospodarski devastiranom kraju koga tište brojni problemi i neizvjesna sudbina, Unatoč svim ograničenjima, želja i volja za razvitkom postoji. Tako i u možda naizgled napuštenom Brgudcu, statistiku mijenjaju mladi koji su svoj dom odlučili izgraditi upravo u ovom selu i oživjeti ostavštinu svojih predaka. Općina  Lanišće će se, uz pomoć Istarske županije, pobrinuti da Brgudcu, ali i ostalim selima ponovo vrati zasluženi sjaj.

Damir Ugrin i Trio Kunfin

– Ove godine laniška općina je uz pomoć sredstava Istarske županije odnosno resornog odjela, sanirala seosku vodospremu. Brgudac ima izvor pitke vode kojim se opskrbljuje, ali jedino trajno rješenje je izgradnja vodovoda. Vodovod Brgudac uvršten je u plan poslovanja Istarskog vodovoda te se nadam da će se ta investicija u skorije vrijeme realizirati. U planu je obnoviti i Spomen dom prvog partijskog savjetovanja za Istru i na taj način sačuvati sjećanja na sve koji su se borili za oslobođenje čitavog kraja“

Marija Ribarić

Potpredsjednik Saveza udruga antifašista Istarske županije Romano Božac pozvao je na zajedništvo koje je Istra pokazala i 1943. i 1991. godine a koje i danas moramo njegovati.

Župan Valter Flego je istaknuo da trebamo biti ponosni na tešku povijest koja se na žalost puno puta zaboravi. Zaboravi se kakve su strahote ljudi na Ćićariji prolazili da bi mi danas mogli slobodno živjeti. Odgovornost je na svima nama da zajedno gradimo bolje sutra. Važno je da vrijednosti poput antifašizma, solidarnosti, jednakosti ne slavimo samo par puta godišnje nego da ih svaki dan živimo i prenosimo na mlade generacije, poručio je Flego.

Program su svojim nastupom obogatili ženska vokalna skupina “Frndalice” iz Lanišća, Damir Ugrin i Trio Kunfin, pjesnikinja Marija Ribarić, recitatorica Martina Černeka dok se dijalektalnom poezijom predstavio Branko Zlatić.

Na skupu je bilo nazočno i tridesetak članova UABA Liburnije

Dio nazočnih članova UABA Liburnije kod spomenika poginulim borcima i žrtvama Brgudca

D.Š.