Uz komemoracije u Žejanama i Munama u Pasjaku obilježen i Dan oslobođenja Općine Matulji i Primorsko-goranske županije

Komemoracija u Žejanama

Uz nazočnost mještana Žejana, predsjednika MO Žejane, načelnika Općine Matulja i njegovih zamjenika te članova UABA Liburnije i Podružnice Matulji, održana je komemoracija uz spomenik poginulim borcima i žrtvama fašističkog terora  sela Žejane.

Nakon odavanja počasti poginulim borcima, žrtvama fašističkog terora i braniteljima Domovinskog rata Vilim Sanković, predsjednik Mjesnog odbora Žejane je pozdravio skup izražavajući svoju zahvalnost čelništvu Općine Matulji te UABA Liburniji i Podružnici Matulji na organizaciji ove komemoracije. Predsjednica Podružnice  Matulji UABA Liburnije  Olivija Sušanj istakla je da su i ovi naši borci Žejana dajući svoj život kao najvrednije što su mogli da bi i ovaj kraj bio slobodan u okviru Hrvatske i da to ne smijemo nikada zaboraviti. Isto tako da ne smijemo zaboraviti ni stradanja stanovnika ovog sela u kojem su nacisti i fašisti 05.svibnja 1944. do temelje spalili  102 kuće i 90 gospodarskih zgrada i tako u potpunosti uništili i opljačkali cijelo selo, a njene žitelje protjerali.

komemoracija_zejane_svibanj_2014

Komemoracija u Malim Munama  kod spomenika Giovannia Zolle, komandanta partizanske brigade „Triestina“

Uz delegate iz UABA s područja Istre, Opatije, Podružnice Matulji-UABA Liburnije i SABA PGŽ-a te čelnika Općine Matulji, komemoraciji je prisustvovalo i četrdesetak članova antifašističkih udruga  ANPI Comune di Fiume Veneto i ANPI  Trieste.

Skup je pozdravio predsjednik Mjesnog odbora Mune Josip Doričić, a potom i načelnik Općine Matulji Mario Ćiković koji je između ostalog rekao: „Namjera okupljanja na ovim mjestima je sjećanje na stradanja stanovnika ovih sela u Drugom svjetskom ratu. Time odajemo počast i sjećamo  se žrtvama svih okrutnih ratova.

U Malim Munama je 7.11.1943. poginuo komandant Tršćanske brigade Giovani Zolla.
U svom posljednjem pismu, kojeg je napisao samo mjesec dana ranije, rekao je da mu je zadovoljstvo staviti na raspolaganje sve svoje fizičke i duhovne sposobnosti u borbi za slobodu.

Dana 5.5.1944.g. njemački okupatori sa svojim pomagačima totalno su spalili sva tri sela:. Vele Mune, Male Mune i Žejane. U ranim jutarnjim satima toga dana okupatorska vojska, ona ista koja je četiri dana ranije spalila selo Lipu, i pogubila njeno stanovništvo, opkolila je i ova tri naša sela. Više od 1200 ljudi  Velih i Malih Muna digli su iz toplih postelja i skupili ih na placi ispred crkve.Tu su ih na nišanu držali sve do podneva. U Munama se većina stanovništva znala služiti njemačkim jezikom, jer su trgovali po Njemačkoj i Austriji. To ih je spasilo jer su Nijemci, čuvši svoj jezik, popustili i dali ljudima sat vremena da napuste svoje domove, ali sela su do temelja spalili. U toj velikoj nesreći  ljudi su izgubili sve, ali su ostali živi. Uništene su sve stambene i gospodarske zgrade, a kasnije im je oteta stoka koju su uspjeli spasiti.

Po završetku rata počela je obnova, ali i iseljavanja mladih zbog teškog opstanka na zgarištima. Od oko 1200 nekadašnjih stanovnika, danas ih je oko 200. I to su najteže posljedice okrutnog rata.

Kako bi se u Vele i Male  Mune vratio život, kontinuirano se radi na komunalnom opremanju mjesta. Izgradio se vodovod, uređuju ceste da bi se poboljšala prometna povezanost. U prošloj smo godini otkupili stari dom kulture, te pokrenuli postupak legalizacije doma i nogometnog igrališta, kao preduvjet njihovog daljnjeg uređenja i izgradnje.  Sve to činimo kako bi se u Vele i Male Mune i Žejane vratio život. I dalje ćemo svake godine održavati komemorativne skupove, a nadamo se i generacije i nakon nas, kako bismo na prošlosti učili za budućnost, u nadi da će svake godine život ovdje biti sve ugodniji i bolji“.

Evocirajući uspomene na talijanskog antifašistu Giovannia Zolu član predsjedništva Podružnice Matulji UABA Liburnije Aldo Cetin je istakao da je Zola, odmah po oslobađanju iz zloglasnog Coronea osnovao partizansku brigadu „Triestinu“  i priključio borbi jedinica NOV-a  protiv Nijemaca i talijanskih fašista i u tome ustrajao sve do svoje pogibije 07. studenog 1943.  na prilazu selu Mune.
.
Pored načelnika Općine Matulji skupu su se je obratio predstavnik ANPI Comune di Fiume Veneto Giocomazzi Manuel  kao i predstavnik  ANPI Trieste Germano Svara.
Iz svih izlaganja govornika mogao bi se sažeti i jedan zaključak da primjer antifašiste Giovannia Zole pokazuje da antifašizam nema granica i da se za ideje slobode, mira, tolerancije međusobnog uvažavanja i zajedništva vrijedi boriti jer te ideje nemaju alternative.

komemoracija_zolla_svibanj_2014

Komemoracija  kod spomenika palim borcima i žrtvama fašističkog terora u Velim Munama

Govoreći na Komemoraciji kod spomenika poginulim borcima i žrtvama fašističkog terora u Velim Munama,  predsjednik UABA Liburnije Branko Afrić je naveo da su  borci Velikih i Malih Muna ratovali u raznim partizanskim jedinicama, sa mnogo tehnički opremljenijim i brojčano jačim neprijateljem, da su ginuli na različitim mjestima, ali jedno im je bilo zajedničko- čežnja za slobodom i spremnost da se za nju bore i po cijenu vlastita života.

Zahvaljujući toj borbi i tim žrtvama, ostvaren je dvadeset petogodišnji san svih ljudi ovog kraja, kao i Istre i drugih krajeva, da se oslobode talijanskog fašizma i njemačkog nacizma i to ne smijemo nikada zaboraviti.

I zato danas našim antifašističkim borcima iskazujemo veliku zahvalnost i poštovanje što su u temelje slobodne Hrvatske ugradili najdragocjenije, svoje živote da bismo živjeli slobodni u granicama današnje  Hrvatske, kao što i braniteljima Domovinskog rata zahvaljujemo što su te granice obranili.

komemoracija_mune_svibanj_2014

Otkrivanje i prezentacija Info-panoa  u Velim Munama

U sklopu obilježavanja stradanja sela Velike i Male Mune Udruga  „Žejane“ i Udruga „Mladi Mune“  prezentirali su svoj Info pano „Ne ponovilo se“ na kojem su prezentirani događaji od 05. svibnja 1944.  kada su nacisti i fašisti  spalili sve kuće i gospodarske objekte u Malim i Velikim Munama i Žejanama  te dio stanovništva odveli u internaciju, a preostalo stanovništvo tih sela protjerali s trajnom zabranom povratka u potpuno uništena sela.
Info –pano, postavljen ispred Doma u Velim Munama, predstavili  su Robert Doričić i Martina Juračić, koji su tiskali i brošuru „Ne ponovilo se“, a sve sa ciljem da se istina o stradanjima tih sela zna i da se ne zaboravi.

Ta stradanja je na najupečatljiviji način toplim, ali potresnim stihovima u svojoj pjesmi  „Na vrh sela” ispjevao Josip Juračić – Čripa, svjedok tih događanja.

Se skupite,
Hiže otprte pustite.

V metežu po hižah
Skupili smo ča smo mogli,
Na voz naložili
I hižu otprtu plačuć napustili.
Blago iz štale
Va šumu pognali,
Na vrh sela
Si smo va jenu kolonu zbrali,
S tisuć očiju
Tekle su suze.
Hiže naše u dim i plamen
Nimci pretvoriše.

komemoracija_ploca_mune_svibanj_2014

Komemoracija uz spomen kosturnicu na Pasjaku

Komemoracijom uz spomen – kosturnicu poginulim borcima NOV-a obilježen je i Dan oslobođenja Općine Matulji i Primorsko –goranske županije. Nakon pozdravnih riječi Eduarda Bratovića, potpredsjednika Mjesnog odbora Pasjak,  predsjednik SABA PGŽ-a Dinko Tamarut je govorio o teškim borbama i velikim žrtvama koje su date za oslobođenje područja Općine Matulja i PGŽ.

Slobodan Juračić, predsjednik Općinskog vijeća Općine Matulji, istakao je da je tih slavnih dana, kada su u borbi za slobodu partizanske jedinice protjerale i zadnje nacifašističke zločince, zajedništvo bilo ključno za pobjedu.

U nastavku svog govora je rekao:
„Na putu do te pobjede, na oltaru borbe za pravednije društvo i budućnost, za ravnopravnost, za bolje sutra položeni su ljudski životi, mnoge ljudske i obiteljske sudbine obilježene su tragedijama.  Ali, današnji pokušaji izjednačavanja vrijednosnih sustava pobjednika i poraženih, nisu dobri ni za zdravlje društva ni za naše buduće generacije. Ljudskim se žrtvama i tadašnjim pobjedama naših antifašističkih jedinica treba pokloniti. Mora se jasno reći da je u Drugom svjetskom ratu poražena jedna nazadna ideologija, koja se nije libila sile i masakra da bi ostvarila svoje ekspanzionističke i rasističke namjere, koja je argumentom sile jedne ljude stavljala ispred drugih.   Cijeli je razvijeni svijet osudio nacifašizam Drugog svjetskog rata.

Snažan antifašistički otpor koji je pružila Hrvatska, koji je bio izražen i kroz slobodarski duh i oružani otpor istarskog, primorskog i goranskog kraja, temelji su na kojima je iznikla nova Hrvatska i Europa, a te vrijednosti potvrdili smo i mi kao učesnici Domovinskog rata.

komemoracija_pasjak_svibanj_2014
Na to moramo biti ponosni i o tome pričati u neiskrivljenom kontekstu.  Kao Matujac, moram reći da Matulji i cijeli naš kraj to radi: uredili smo u Lipi  spomenik i muzej nedužnim žrtvama i s ponosom možemo reći LIPA PAMTI, naši mladi aktivni su na polju antifašističke tradicije, obilježavamo uspomenu na sva stradanja ljudi našega kraja, jasno i vidljivo označavamo spomen na tu slavnu prošlost tako da svi slobodoumni ljudi znaju što se ovdje događalo i koju smo stranu izabrali.“

Erik Fabijanić, predsjednik skupštine PGŽ-a,  izrazio je zadovoljstvo što su se u malom Pasjaku okupile u velikom broju  tri generacije: djeca, roditelji, none i nonići. Istaknuo je da je važno da se dani slave poput ovog zapamte i da se poklonimo  onima koji su dali svoje živote za slobodu. I da ne zaboravimo i na prošla vremena. Razlog je vrlo jednostavan; u zadnjih dvije, tri godine i dan – danas postoje ljudi u ovoj državi, nažalost, koji smatraju da se antifašizam može izbrisati iz preambule Ustava. Ima i onih koji smatraju, da bi nažalost, isto tako trebalo i petokraku zabraniti,. Petokraka je međutim simbol slobode,petokraka je simbol koji nalazimo i u zastavi  Europske unije,  a za tu slobodu su ljudi ginuli i  u Drugom svjetskom ratu i u Domovinskom ratu, za iste vrijednosti za koje se i mi danas i kroz Ustav zalažemo. Svoj govor Erik Fabijanić je završio pozdravom Smrt fašizmu –sloboda narodu.

Na vrlo dobroj organizaciji svečanih komemoracija  svakako treba odati priznanje čelnicima i djelatnicima Općine Matulji, predsjednicima Mjesnih odbora Žejana, Muna i Pasjaka,  učiteljicama i djeci Područne škole Rupa, članicama KUD-a „Učka“  i članovima UABA Liburnije – Podružnice Matulji.

komemoracija_pasjak_1_svibanj_2014

Fotografije: J.P. i  D.Š
Autor: D.Š.