Učenici starijih razreda, pod vodstvom mentorica Nere Malbaša Kovačić, prof. povijesti, Tatjane Zbašnik, prof. hrvatskog jezika i Mirele Tuhtan, knjižničarke, 6. studenog obilježili su kroz zanimljiv program Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma.
Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma obilježava se 9. studenog u spomen na Kristalnu noć 9./10. studenog 1938.

Prigodan program započeo je recitacijama učenika 6. i 7. razreda, nakon čega je slijedila edukativna prezentacija, uz fotografije.  U svom izlaganju  Luka Rogović i Adrijan Ružić, učenici 7.a. rekli su:

Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma obilježava se 9. studenog.  Taj dan odabran je u spomen na Kristalnu noć 9./10. studenog 1938.  Za fašizam postoje dvije definicije: – fašizam je povijesna ideologija, odnosno projekt diktature koji državu, naciju i vođu nadređuje građaninu i njegovim pravima pod vodstvom Benita Mussolinija u Italiji od 1919.-1945. godine.

Druga je pojam koji se proširio na diktatorske vlasti s radikalno nacionalističkim obilježjima u 20. stoljeću.

Antisemitizam  podrazumijeva neprijateljski stav i raspirivanje mržnje prema židovstvu i Židovima, najčešće iz nacionalnih, rasnih ili vjerskih razloga. Pojam antisemitizma uveo je njemački publicist WILHELM MARR. Još od starog vijeka Židovi su bili proganjani. U srednjem vijeku im je bilo zabranjeno posjedovanje zemlje, mogli su se baviti samo trgovinom. Posebnim zakonima tjerani su da žive u posebnim getima. U drugoj polovici 19. stoljeća pojava nacizma i nacionalizma dovela je do novih teorija o Židovima kao manje vrijednoj rasi. U 20. stoljeću fašizam i nacizam su primjenjujući rasne teorije organizirali sustavni progon Židova.

Adrijan Ružić i Luka Rogović

Inače, pojam semiti ne predstavlja rasu, već označava narode koji govore semitskim jezicima. Antisemitizam pak ne obuhvaća sve semitske narode (npr. Arape) već isključivo Židove.

Antisemitizam dostiže vrhunac u 20.st. Pod vodstvom Adolfa Hitlera u Njemačkoj se nacionalsocijalizam razvio u totalitarni sustav (društveno uređenje u kojem sve aspekte društva kontrolira jedna osoba).  Hitler je 1933. postao državni kancelar. Odmah je donio Zakon o uklanjanju nevolja naroda i države. Tako se antisemitizam počeo širiti i jačati, pa se organiziraju bojkoti židovskih trgovina. Zakon o državnim činovnicima 1933. isključio je sve “nearijce” ( Nijemci) iz javnih službi.

Idući korak predstavljaju tzv. Nirnberški zakoni  koji su doneseni 1935.g. na državnom stranačkom kongresu. To su izrazito rasistički zakoni kojima je cilj uklanjanje Židova iz javnog života. Ubuduće može samo osoba njemačke ili srodne krvi biti njemačkim državljaninom. “Zabranjeno je sklapanje brakova između Židova i državljana njemačke ili srodne krvi.”

Do 1938. Židovi su tako sustavno isključeni iz društvenog i državnog života, izgubili su pravo glasa, zabranjeno im je useljavanje, te je određeno kojim se poslovima ne smiju baviti. Nižu se stotine sve strožih zakona, pod izlikom da se želi Nijemce očuvati rasno “čistima”. Za Židove se stvara “geto bez zidova”: za svaku javnu službu valja podnijeti dokaz o “arijskom” porijeklu. Kao posljedica sve oštrijih odredaba iz Njemačke je do 1938. iselila otprilike trećina židovskog stanovništva.

Godine 1936. iz  Njemačke u Francusku se iselio HERSCHEL GRÜNSPAM, poljsko-njemački židovski tinejdžer koji je tamo živio kod ujaka.  On je početkom studenog 1938. saznao da će njegova obitelj iz Njemačke biti preseljena u Poljsku. Budući da ni Njemačka, ni Poljska nisu htjele preuzeti odgovornost za preseljene Židove oni su ostavljeni na ničijoj zemlji na njemačko-poljskoj granici. Izazvan nesrećom svojih roditelja Grünspam je bio bijesan i odlučio je u znak protesta izvršiti atentat na njemačkog diplomata ERNSTA VON  RATHA u Parizu.  Dana 7. studenog 1938. ušao je u njemačko veleposlanstvo u Parizu, zatražio razgovor s diplomatom i u njega pucao. Grünspam se odmah predao francuskoj policiji, a von Rath je umro dva dana poslije. Herschel je priznao da je njegov motiv za ubojstvo bio da se osveti za progone njemačkih Židova.

Što je bilo poslije s Herschelom Grünspamom ne zna se točno.  Zna se da je bio zatočen u zatvoru u Parizu i da mu se sudilo. Nikada nije bio osuđen jer mu je suđenje bilo odgođeno na neodređeno vrijeme zbog rata. 1941. godine odveden je u logor, a nakon 1942. njegova sudbina nije poznata. Pravo je proglašen mrtvim 1960. godine.

Nijemci su iskoristili ubojstvo von Ratha kao izgovor kako bi organizirali nove ispade protiv Židova. Njemački ministar propagande Joseph Goebbels započeo je u dogovoru s Hitlerom progone protiv židovskog naroda.  Diljem nacističke Njemačke napadali su, palili i razbijali sve što je imalo bilo kakve veze sa Židovima. Napadnute su, opljačkane  i zapaljenje sinagoge (molitveni domovi). Više od 250 sinagoga je uništeno. Uništena su i židovska groblja.

Uništene su prodavaonice. Razbijali su ih maljevima ostavivši iza sebe ulice prekrivene komadićima slomljenih prozora – odatle porijeklo naziva KRISTALNA NOĆ. Mnogi Židovi izgubili su svoje živote, četvrtina svih židovskih muškaraca odvedena je u koncentracijske logore gdje su bili mučeni mjesecima.

Nakon Kristalne noći oduzeta je Židovima sva imovina. Oni se isključuju i iz gospodarskog života. Isprva nacisti nastoje da “židovsko pitanje” riješe izgonom i iseljavanjem. Zatim se mjere protiv Židova znatno pooštravaju. Godine 1941. izdan je zakon kojim se Židovima zabranjuje da se u javnosti pokazuju bez “židovske zvijezde”. Šestokraka zvijezda morala je biti velika poput dlana, od žute tkanine na crnoj podlozi s oznakom “Židov”. Morali su je nositi čvrsto prišivenu, na lijevoj strani grudi. U svim okupiranim europskim zemljama nacisti počinju progoniti Židove, skupljati ih i naposljetku uništavati.

Nakon Drugog svjetskog rata najoštrije se osuđuje svaki oblik rasnog neprijateljstva. Rasizam se kao opasnost za čovječanstvo smatra najtežom povredom ljudskog dostojanstva. Organizacija Ujedinjeni narodi objavila je 1948. konvenciju koja svaki progon ili uništenje vjerskih, nacionalnih ili rasnih skupina osuđuje kao zločin protiv prava naroda.

Od 1995. godine UNITED (dobrotvorna organizacija) provodi kampanju povodom 9. studenoga nazvanu Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma. Njome se ostvaruje dvostrani pristup: dok je cilj jednog dijela kampanje prisjećanje žrtava u Kristalnoj noći, žrtava holokausta i fašizma tijekom povijesti, drugi dio fokusira se uglavnom na suvremene probleme rasizma, antisemitizma, desničarskog ekstremizma i neofašizma.

Jesu li pažljivo slušali i što su naučili, prisutni su pokazali u kvizu, kojeg je vodila Inge Juričić (7.a).

Događaju su prisustvovali i gosti iz Udruge antifašističkih boraca i antifašista Liburnije i Podružnice Matulji s predsjednikom UABA-e Liburnije, Brankom Afrićem, i Dinko Tamarut, predsjednik  Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije.
Sve je popratila i ekipa Kanala Ri, u čijim je vijestima i objavljen prilog o ovom događaju.